Zahtjev za ostvarivanje statusa žrtve ratnog zločina seksualnog nasilja u Domovinskom ratu podnijele su do sada 244 osobe, od kojih je 66 muškaraca, no njihov stvarni broj nije poznat, jer žrtve o tome ne žele pričati, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu “Seksualno zlostavljanje muškaraca u logorima za vrijeme agresije na Hrvatsku”, u organizaciji Zaklade “Sunčica”.
U Hrvatskoj je od 2015. godine, temeljem Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, Ministarstvo branitelja zaprimilo 244 zahtjeva za priznavanje statusa žrtve seksualnog nasilja, koje se dogodilo tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.
Od toga je zahtjev podnijelo 66 muškaraca i 178 žena, rečeno je na skupu koji je u Novinarskom domu organizirala Zaklada “Sunčica”, za žrtve ratnoga zločina silovanja u Domovinskom ratu, a sudjelovali su stručnjaci, predstavnici udruga i državnih institucija.
Stvarni broj muškaraca žrtava seksualnog nasilja je nepoznat, rekla je upraviteljica zaklade, Marija Slišković. Istaknula je da Zaklada radi na osnaživanju žrtava ratnog zločina seksualnog zlostavljanja u Domovinskom ratu, te im pruža materijalnu, nematerijalnu i psihološku potporu.
Psiholog Zoran Komar istaknuo je da muškarci, žrtve ratnog zločina seksualnog nasilja o svom iskustvu nerado pričaju te da ga rijetko kada prijavljuju. Riječ je o vrlo traumatičnom iskustvu iz kojeg ide cijeli niz posljedica po žrtvu – fizičkih, psiholoških, socijalnih i ekonomskih, izložio je Komar. Apelirao je na potrebu davanja psihološke pomoći takvim žrtvama.
Napomenuo je kako i istraživanja o nedavnim ratovima u zemljama poput, Ugande, Konga, Libije i Sirije, pokazuju da je gotovo četvrtina muškaraca na ratom zahvaćenim područjima doživjela neku vrstu seksualnog zlostavljanja. Tim se problemom, rekao je, međunarodne organizacije tek od nedavno bave. Dodao je kako činjenica što se u Hrvatskoj o tome priča 25 godina nakon rata “govori sama za sebe”.
Svjedočanstvo o seksualnom zlostavljanju tijekom zatočeništva u srpskom logoru anonimno je iznio bivši logoraš Stare Gradiške.
Umirovljeni hrvatski branitelj i policajac Vlado Radošić izložio je rezultate svoga istraživanja o događanjima u tom logoru 1991. i 1992. godine. “Službene statistike evidentirale su 320 logoraša, a prema mom istraživanju, bilo ih je 1086”, rekao je Radošić, naglasivši kako su u logoru bili uglavnom bili muškarci.
Samo dio logoraša progovorio je i o seksualnom zlostavljanju u logoru, a na činjenicu da je žrtava bilo više, pokazuju medicinski dokumenti fizičkih ozljeda logoraša, istaknuo je Radošić.
Državne institucije raspolažu tim podacima, a nitko se od njih nije upustio u istraživanje. Žene su više progovorile o seksualnim zlostavljanjimu u srpskom logoru nego muškarci, rekao je Radošić.
Na okruglom stolu sudjelovali su još Franjo Šoljić predstavnik Savjeta za branitelje Grada Vukovara, Daniel Rehak, predsjednik Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Vladimirka Kraljev, iz Prava žrtava, Mladen Lončar psihijatar, te istražitelji Heleen Touquet i Thomas Osorio s belgijskog Katoličkog sveučilišta u Leuvenu.
Okrugli stol o temi “Seksualno zlostavljanje muškaraca u logorima za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku”, u organizaciji Zaklade “Sunčica” za žrtve ratnoga zločina silovanja u Domovinskom ratu. Na skupu će, uz ostale, govoriti predsjednica Povjerenstva za žrtve seksualnoga nasilja u Ministarstvu hrvatskih branitelja Željka Žokalj, predstavnik Savjeta za branitelje Grada Vukovara Franjo Šoljić, predsjednik Upravnog odbora Zaklade “Sunčica” psiholog Zoran Komar, predsjednik Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Daniel Rehak, te gosti iz inozemstva, akademska istražiteljica prof. Heleen Touquet i Thomas Osorio s belgiijskoga Sveučilišta KU Leuven. Skup će moderirati upraviteljica Zaklade “Sunčica” Marija Slišković, a izlaganja će tematizirati pitanje stradanja i odnos institucija prema žrtvama nakon prestanka ratnog djelovanja. Tražit će se i odgovor zašto Hrvatska nije podijelila iskustvo vlastitog ratnog stradanja u sprječavanju zločina u drugim ratovima (12 sati, Novinarski dom, Perkovčeva 2).
wpDiscuz