Published On: Sat, Jan 12th, 2013

"Multikulti" bošnjačke elite protiv: Hrvati su pokazali da nisu u stanju financirati ni lokalnu televiziju

”Dokazali su da nisu u stanju financirati ni lokalnu hrvatsku televiziju, stoga su ovakvi zahtjevi potpuno nelegitimni i usmjereni na rušenje države Bosne i Hercegovine”, navodi se u reagiranju Stranke demokratske akcije na odluku Vijeća ministara da prihvati izmjene zakona kojim se planira uspostava RTV kanala na hrvatskome jeziku i pošalje Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje.
I dok predsjedatelj Vijeća ministara i predlagač izmjene zakona, Vjekoslav Bevanda, tvrdi kako ne vidi ništa sporno u tome da konstitutivan narod ima televizijski kanal na svojem jeziku, SDA navodi kako oni ”nikada nisu tražili, niti bi podržali, osnivanje bošnjačkog kanala i stoga su aposlutno protiv hrvatskog kanala u okviru javnog RTV servisa u BiH”.
Hrvati nisu uplatili ni marku
”Oni koji inzistiraju na hrvatskom kanalu u okviru javnog RTV servisa u BiH do sada nisu uplatili niti jednu KM RTV takse i dokazali su da nisu u stanju financirati ni lokalnu hrvatsku televiziju”, navela je SDA i ustaknula kako će zastupnici i izaslanici SDA u oba doma Parlamentarne skupštine BiH glasovati protiv ovakve odluke Vijeća ministara BiH.
Na problem financiranja novog tv-kanala osvrnula se i Radio-televizija Republike Srpske rekavši kako podržavaju osnivanje toga kanala, ali da se on mora finansirati iz prihoda BHRT-a koja ima 1000 zaposlenih, jedan televizijski i radijski program i 50 posto RTV pristojbe iz Bosne i Hercegovine.
”Taj i takav kanal mora da se finansira iz prihoda koji se proteklih sedam godina, a i danas  gotovo u apsolutnom iznosu troši u Sarajevu”, navodiiz ove televizijske kuće.
Srpska daje pomoć, ali ne i novac
RTRS navodi kako se pravo hrvatskog naroda stručnjaci RTRS-a zastupali su svojevremno pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, ali da je za njih usvajanje izmjena Zakona o Javnom RTV sustavu, kojim se predviđa osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku, ”veliko i neugodno iznenađenje”.
”Prvo, bio je red da budemo upoznati s prijedlogom rješenja, ako ne od strane stručnih službi i uopće Vijeća ministara, kao institucije, a ono bar od srpskih predstavnika koji izgleda od svega na RTRS vole samo da ih kamera snima i da troše naš novac”, navodi se u priopćenju entitetske televizije, koja napominje kako Republika Srpska sudjeluje u financiranju javnih RTV servisa u BiH s gotovo 50 posto sredstava od prikupljene RTV pristojbe.
Smatraju da je nemoguće je od RTRS-a uzeti pet posto priostojbe i dati je kanalu na hrvatskom jeziku.
”To bi značilo da građani RS i Srbi trebaju praviti kanal na hrvatskom jeziku, pri čemu se zaboravlja da je od 1992. godine ova Srpska radio televizija, a od 1999. godine RTRS, izgrađena voljom, energijom i novcem srpskog naroda i građana RS”, navodi se u priopćenju i dodaje kako će njihovi stručnjaci ”drage volje pružiti besplatnu pomoć kolegama u hrvatskom kanalu da bi ovaj javni servis što prije i kvalitetnije stao na svoje noge”.
Ova tv-kuća upozorava i na činjenicu da nikada nije do kraja ispoštovan Zakon o Javnom RTV servisu preka kojemu je obveza BHT-a proizvoditi jednu trećinu programa u Mostaru, jednu trećinu u Banja Luci i jednu trećinu u Sarajevu.
”Javnim servisima i zaposlenim u njima nikada neće biti dobro dok god o njima bez njihovog prava učešća odlučuju političari, onako usput”, navodi RTRS.
Bošnjaci glume iznenađenost
No, da sve i nije tako usput smatra Bosanskohercegovačka patriotska stranka(BPS-Sefer Halilović) tvrdeći kako je odluka o hrvatskom TV kanalu dogovorena na razini “šestorke”.
Iz te stranke ističu da se neće pridružiti grupi stranaka sa sjedištem u Sarajevu, za koje tvrde da imaju dvostruku, licemjernu politiku, već će u skladu sa svojom politikom stvari nazvati pravim imenom.
BPS je priopćila kako je odluka Vijeća ministara BiH o hrvatskom TV kanalu odraz dogovora čitave parlamentarne većine na državnoj razini.
”Pri tomu će tzv. bošnjačke stranke glumiti vlastitu iznenađenost u medijima, čime će pokušati sprati sa sebe odgovornost, s obzirom da i prošla i aktualna parlamentarna većina na nivou BiH nemaju viziju ujedinjenja i jačanja države, već se radi o trgovcima s političkim predznakom”, navodi se iz ove stranke, koja poziva SDP i SBB da se povuku iz vlasti ako nisu znali za ovu odluku.
Preglasavanje i etničke podjele
Osim iznenađenja, bošnjačke stranke odlučne su da zaustave prijedlog Zakona u parlamentarnoj proceduri. Pored SDA, koja navodi kako za njih nije sporno osnivanje bilo kakve TV postaje, ali naglašavju kako je njihovo financiranje isključivo privatna stvar osnivača, Savez za bolju budućnost BiH navodi kako je odluka donesena preglasavanjem te da će njihovi zastupnici u parlamentu BiH glasovati protiv tako predloženog zakona.
”Smatramo da takav prijedlog vodi etničkoj podjeli medijskog prostora, a time i etničkoj podjeli BiH”, stoji u priopćenju stranke FahrudinaRadončića.
Da je riječ o rušenju sustava javnih medija smatra i Udruženje BH novinari koje je priopćilo kako je riječ o ”etnocentričnom pristupu javnim servisima”, koji ne doprinosi jačanju profesionalnih standarda i unapređenju kvalitete novinarstva.
”Opredjeljenje Vijeća ministara da ide u uspostavu novog javnog servisa, prije nego što je formirana Korporacija javnih servisa i otpočeo proces digitalizacije, predstavlja zatvaranje europskog puta BiH. Istovremeno, to je direktan šamar međunarodnj zajednici u BiH”, navodi Udruženje.
Politička odluka bez struke
Dodajući kako odluka ozbiljno dovodi u pitanje osiguranje financijskih sredstava za uspostavu Korporacije i u nedogled odgađa početak skupe digitalizacije, udruženje BH novinari navode kako je zabrinjavajuća činjenica da je odluka donesena bez odgovarajućih suglasnosti Ministarstva prometa i komunikacija, Ministarstva financija i trezora kao i Ureda za zakonodavstvo BiH.
Ministarstvo prometa i komunikacija, na čijem je čelu Damir Hadžić, koji je u Vijeću ministara glasovao protiv prijedloga, navodi kako je riječ o političkoj odluci koja nema utemeljenja u stručnim procjenama.
Hadžićevo ministarstvo smatra kako se neosnovano i neargumentirano i bez javne rasprave i stručnih analiza uvodi četvrti RTV servis i što bi za posljedicu imalo rušenje postojećeg koncepta javnog emitiranja u BiH koji je postavljen na teritorijalnom načelu, te da se uvode etnički javni RTV servisi u BiH.
Uz ministra stoji i njegova stranka, pa je SDP BiH priopćio kako je pripremi i usvajanju zakona grubo zaobiđeno stajalište Ministarstva komunikacija i prometa BiH i sam ministar.
SDP navodi kako je ovo uvod u dalju etničku podjela bh. društva u kojem bi, po zamišljenoj logici, svaki narod imao svoj javni RTV servis.
”Zalaganje za segregaciju i u javnom medijskom prostoru BiH i, s tim u vezi, oduzimanje profesionalizma novinarima i njihovo razvrstavanje u zamišljene servise i redakcije na jezicima njihovog naroda za SDPBiH je nedopustivo i opasno”, navodi se u priopćenju i dodaje da u BiH ne mogu postojati različite istine koje bi se plasirale “svojim” gledateljima i slušateljima na zamišljenim etničkim kanalima.
Prvo posrtanje nove većine
Protiv predloženog zakona je i Samostalni Sindikat uposlenika javnih RTV servisa, koji, kako je priopćio, smatra da je to izravni udar na ekonomski opstanak Sistema javnog emitiranja u BiH, odnosno postojeća tri javna servisa.
”Također smo na stajalištu da osnivanje servisa na ekskluzivno jednom jeziku, otvara prostor za uništenje sistema javnog emitiranja po nacionalnim šavovima i potpuno obesmišljavanje misije javnih servisa kao stubova obrane demokratskog društva”, navodi se u priopćenju Sindikata javnih RTV servisa.
I Delegacija EU u BiH i Ured Specijalnog predstavnika EU u BiH, smatra kako predloženi zakon nije najbolje rješenje. Glasnogovornik spomenutog izaslanstva,Andy McGuffie, rekao je kako ”bi najbolje bilo raditi uz bliske konsultacije s EU i uz punu suradnju s kompetentnim BiH institucijama, nego kroz ad hoc inicijative kao što je ova.”
Podsjetimo, prijedlog izmjena postojećeg zakona o javnom radio-televizijskom servisu, odnosno o uspostavi hrvatskog kanala koji bi imao redakciju u Mostaru, Vijeće ministara BiH usvojilo je u petak uz protivljenje ministara iz reda bošnjačkog naroda, a protiv je bio i Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija u čijoj je nadležnosti uređivanje ovakvih pitanja.
Za ovu odluku glasovali su ministri iz dva HDZ-a, SNSD-a i SDS-a dok su protiv bili ministri iz SDP-a i SBB-a BiH, što je prvo posrtanje nove vladajuće većine.
Nije važno koliko košta
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH još je 2008. godine svojim zaključkom zadužio Vijeće ministara BiH da počne pripreme za formiranje kanala na hrvatskom jeziku. Nakon toga, bošnjački su zastupnici to pitanje poslali na Ustavni sud, koji je odbacio navode da je uspostava RTV kanala na hrvatskom jeziku protivna vitalnim interesima Bošnjaka u BiH.
Hrvatski televizijski kanal često je bio predmetom predizbornih kampanja i predmetom izjednačavanja prava jednog naroda s drugim narodima. Još u rujnu 2011. godine Odjel za kulturu, sport, medije i informacije Hrvatskog narodnog sabora rekao je kako nije bitno koliko će kanal koštati te da Hrvati u BiH imaju dovoljno novinarskog i tehničkog kadra za formiranje RTV kanala na svom jeziku.
Kad je riječ o RTV kanalu na hrvatskom jeziku pravo pitanje je koliko to vrijedi, a ako su sve političke stranke s hrvatskim predznakom suglasne da je to strateški nacionalni interes hrvatskog naroda u BiH, onda taj projekt nema cijenu i nije važno košta li 10, 20 ili 120 milijuna maraka”, rekao je tada Ivan Baković, voditelj spomenutog Odjela i nekadašnji glavni urednik ugašene Hercegovačke televizije.
bljesak.info