Bajram namaz na području Mostarskog muftijstva ove godine klanjan je u 150 džamija i mesdžida. Centralna bajramska svečanost kojoj je prisustvovalo preko hiljadu vjernika održana je u USRC „Midhad Hujdur Hujka“. Bajram namaz predvodio je i bajramsku hutbu održao mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.Bajram namaz na području Mostarskog muftijstva ove godine klanjan je u 150 džamija i mesdžida. Centralna bajramska svečanost kojoj je prisustvovalo preko hiljadu vjernika održana je u USRC „Midhad Hujdur Hujka“. Bajram namaz predvodio je i bajramsku hutbu održao mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.
Muftija Dedović se u hutbi osvrnuo na potrebu jačanja samosvijesti, lične odgovornosti i pravilnog razumijevanja savremenog civilizacijskog konteksta. „Vjernički put je put istrajavanja koji traje čitavog života, on se dograđuje, dopunjava i ispunjava, baš poput vjerničkog tavafa oko Kabe koji simbolizira trajno kretanje, akciju i stalni pokret. Na tom putu nema umora i malaksavanja, a najmanje na tom putu smije biti nemara, ravnodušnosti i beznađa“, istakao je muftija Dedović.
Tumačeći propise i obrede hadža i njihove muftija je upozorio na moralne opasnosti s kojima je čovjek suočen tokom čitave historije kao što su isprazne priče i pristajanje na slušanje laži. „Valja se nam odlučno oduprijeti onome što je oko nas, a to je kaljuža vijesti, praznih i ogovarajućih priča koje zavode, koje odvode u nemar i otuđenost, kojima se kidaju i međuporodični, i rodbinski i međuljudski odnosi“, rekao je muftija Dedović.
Ukazao je i na nesavjesno korištenje savremene tehnologije i sredstva komunikacije koji umjesto da budu u funkciji povezivanja i zbližavanja, sve više postaju faktori razjedinjavanja i razilaženja. „To nije dobro.Zato svako neka prvo pogleda u sebe i kod sebe-tamo gdje su njegove dužnosti i obaveze kojima treba biti posvećen, prije nego posegne za tuđim životima i stvarima“, naglasio je.
On je u bajramskoj hutbi, shodno islamskom učenju, pozvao vjernike da traže načina i puteve za prevazilaženje beznađa, usamljenosti, otuđenosti, patnji, straha, dezorijentiranosti. „To su sve izražajnija obilježja vremena u kojem živimo. Njih treba liječiti duhovnim mehlemima, srčanijom vezanošću za svoga Stvoritelja, predanijom i čvršćom vezom s Njim, i otvorenošću prema ljudima, prema životu i svijetu. S izrazima dobrote, plemenitosti i bliskosti. To je jedini i pravi način. To je vjera na djelu“, poručio je muftija Dedović.
Komentirajući propise klanja kurbana i dijeljenja kurbanskog mesa kazao je da kurban opominje vjernika da vjera traži žrtvu i da bez stalnog i pravog pregnuća i spremnosti da se čovjek žrtvuje ne može očekivati ni uspjeh niti napredak. „Djelo je to koje treba nama, da nas pročisti, da nas oslobodi od brige i straha za imetkom i onim što je prolazno. Da u nama bogobojaznost živi i plamti. Da nas pouči da se vjera jedino potvrđuje „živim djelom“ koje isijava ljudskost, solidarnost i dobrotu“, protumačio je.
U završnim porukama hutbe muftija Dedović upozorio je da svijet isključivosti, izolacije i parcijalizacije ne vodi sreći i miru. „To vidimo da je tako na globalnom planu, a tako je i ovdje na lokalnom mikro-planu. Inzistiranjem na razlikama i isključivostima svijet i ljudi postaju samo tjeskobniji i nesigurniji. A to nikome nije u interesu. Zato ne dozvolimo da nas razlike udaljavaju od naše primarne potrebe da budemo ljudi. I muslimani i hrišćani i kršćani i jevreji u ovoj zemlji su primarno ljudi koje objedinjuje interes da žive u miru, razumjevanju i prosperitetu. To je moguće u ovoj zemlji i ima nade za to, samo treba i žrtve i dobre volje da se iskaže i da svi posvijeste sebi jače i iskrenije primjer svog praoca u vjeri Ibrahima, a.s. koji je po svojim vrlinama stekao to da ga Dragi Bog kao pojedinca imenuje Zajednicom -ummetom i uzoritim vodičem i lučonošom dobra“, poručio je muftija Dedović.