Published On: Pon, srp 11th, 2016

MOSKVA UKRALA SUPERBRZI VLAK LOS ANGELESU? Rusi će prvi kopnom putovati 1200 kilometara na sat

San o superbrzom vlaku budućnosti poznatog izumitelja Elona Muska već bi krajem godine mogao postati stvarnost. Ali ruska stvarnost.

Naime, bude li sve po planu, prototip Hyperloopa će vrlo brzo biti sagrađen u Rusiji i najprije povezati Sankt Peterburg i Moskvu. Čak je i Vladimir Putin oduševljen idejom te će sudjelovati u financiranju skupocjenog projekta.

Kad se poznati milijarder pojavio u Rusiji kako bi kupio svemirsku raketu još početkom mandata Vladimira Putina, svi su mu se smijali. No, danas se Elonu Musku u Moskvi više nitko ne smije.

Ključni investitor

Ovaj su izum, čini se, Rusi uspješno preoteli Amerikancima. Vlak koji je Musk predstavljao kao brzu poveznicu između američkih gradova Los Angelesa i San Francisca kojim će putnici od jednog do drugog grada umjesto za šest ili više sati stići za samo 35 minuta, zamišljen je kao niz kapsula koje pokreću elektromagnetni motori u zatvorenoj, poluvakumiranoj cijevi koja lebdi na tankom sloju zraka.

Maksimalna brzina tih kapsula mogla bi biti i do 1200 kilometara na sat.

Tada, 2013. godine, svi su mislili da je Teslin izumitelj i direktor poludio. I to zato što se pozivao na nacrte iz 1960. godine.

Međutim, zbog posla oko razvoja električnih automobila i letova u svemir, Muskova ideja Hyperloopa je čekala. Ali tom je prilikom pozvao sve zainteresirane investitore da sudjeluju u gradnji vlaka.

I od tada, od predstavljanja, Rusija je pokazala najviše interesa i postala ključni investitor u raz­voju vlaka. Pa je Putin na godišnjem forumu održanome u lipnju u Sankt Peterburgu u razgovoru sa Shervinom Pishevarom obećao državnu podršku za razvoj i implementaciju te prometne tehnologije.

Većina od 100 milijuna dolara koje je Musk do sada skupio stiže od ruskog tajkunaZiyavudina Magomedova, vlasnika luka na Baltičkom i Crnom moru, dok su među ostalim investitorima Krem­ljov investicijski fond i francuski željeznički prijevoznik. Ali ne i Musk osobno.

Hyperloop One, čije je sjedište u Los Angelesu, već ima sporazume s Rusijom i još dvije europske zemlje, kao i partnerstvo s Deutsche Bahn Engineering & Consulting. Na testiranju Hyperloop tehnologije u svibnju u Nevadi, demonstrirano je postizanje brzine od 187 km/h za samo 1.1 sekundi.

Pogonska tehnologija

Ali, još je puno prepreka koje tvrtka treba svladati kako bi postigla svoj cilj – komercijalni prijevoz do 2020. godine.

Sljedeći korak je predstavljanje radnog prototipa cijelog sustava te mag­netske staze i tračnica do siječnja 2017. godine.

Nakon toga trebali bi se usredotočiti na poboljšanje pogonske tehnologije koja se temelji na linearnim induciranim i zračnim kompresorima kako bi se postigla veća brzina, a potom slijedi usavršavanje sigurnosti i udobnosti.

Tu su i troškovi. U prvotnom predstavljanju Musk je predvidio da bi Hyperloop mogao biti sagrađen za 6 milijardi dolara ili 15 milijuna dolara po milji. Ali službene vlasti u Moskvi vjeruju da ga mogu sagraditi i za manje novca. Ministarstvo prometa, Hyperloop One i Magomedova Summa grupa planiraju gradnju prvih 70 kilometara duge veze između pogranične kineske pokrajine Jilin i ruske luke Zarubino za 30 milijardi rubalja ili 460 milijuna dolara do 2020. godine.

– Rusi su bili prvi u svemiru sa Sputnikom, a mogli bi biti prvi i u transoničnom prijevozu – rekao je Bruce Upbin, šef Hyperloopa One.

Ruski ministar prometa, Maksim Sokolov, istaknuo je da je projekt ruskog Hyperloopa ključ vladine prometne strategije do 2030. godine.

A kako se radi o prilično izdašnoj investiciji, Rusi su se dosjetili da bi im u financiranju mogla pomoći i Kina. Navodno su pregovori već u tijeku.

Prvotna ideja Rusa je bila da Hyperloop modernizira i unaprijedi prometni sustav za 16 milijuna stanovnika Moskve, no dugoročni plan je svakako prometna veza Rusije s Kinom.

Novi put svile

Ovo bi, slažu se mnogi, mogao biti “novi put svile”, što znači da Rusi superbrzim vlakom ne bi prevozili samo ljude, već i robu, te na taj način proširili trgovačke putove od Europe do Kine, a preko Rusije i centralne Azije.

Pored toga, čini se da se Putin, dok se Rusija bori s recesijom već drugu godinu zaredom, sve više okreće Kini za ulaganja.

Ruski je predsjednik prošlog mjeseca posjetio Kinu četvrti put otkad je Xi Jinpingpostao predsjednik 2013. godine, a dvije zemlje potpisale su više od 30 sporazuma o suradnji u područjima energetike, poljoprivrede i infrastrukture, uključujući i razvoj brze željezničke veze između Moskve i Kazana koja će koštati 15 milijardi dolara. Rusija, koja se proteže preko 11 vremenskih zona, u Hyperloopu vidi rješenje za duga putovanja unatoč transibirskoj željeznici koja već jest jeftiniji i kraći, iako sporiji, alternativni put prijevoza robe između Azije i Europe, nego brod.

Međutim, prosječna brzina ruskih teretnih vlakova je samo 16 kilometara na sat, što je tek djelić onoga što Kina postiže. A upravo u Hyperloopu i Putin vidi temeljnu promjenu globalne ekonomije.