Published On: Thu, Oct 29th, 2015

MMF: Postoje rizici neuspijeha Reformske agende u BiH

U Bosni i Hercegovini ove godine se očekuje više od dva posto ekonomskog rasta, kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti u Europi. Industrijska aktivnost i izvoz su uzeli zamaha i zajedno s padom cijena goriva povećani su prihodi i potrošnja. Aranžman valutnog odbora je zaslužan za pojavu deflacije, priopćeno je iz MMF-a.

Ekonomija Bosne i Hercegovine je pala u recesiju nakon globalne krize, a počela se oporavljati 2013. godine, rastom od 2,5 posto, ali ovaj napredak je prekinut poplavama koje su pogodile zemlju u svibnju 2014. Usprkos tome, ekonomija se oduprijela učinku ove prirodne katastrofe te dostigla rast viši od jedan posto 2014.

BiH se suočava s velikim izazovima. Približavanje stopi prihoda Europske unije ide sporo iz cikličnih i strukturalnih razloga. Nedostatak napretka u strukturalnim reformama – djelimično zbog složene ustavne strukture zemlje – je otežalo investicije, ograničilo potencijalnu proizvodnju te prouzročilo visoku stopu nezaposlenosti, osobito među mladim ljudima. Vlasti su nedavno usvojile sveobuhvatnu Reformsku agendu koja je pripremljena u suradnji s EU i međunarodnim financijskim institucijama da bi ubrzali reforme te napredovali na putu ka EU.

Postoje veliki rizici neuspjeha te kašnjenja u provedbi Reformske agende, s obzirom na složeni politički ustroj te jak otpor reformama interesnih skupina.

Odbor izvršnih direktora je pozdravio nedavni rast ekonomske aktivnosti u BiH nakon katastrofalnih poplava prošle godine u zemlji. Direktori su pohvalili vlasti jer su uspjeli održati jake makroekonomske politike te istaknuli da uvećanje vanjske i fiskalne nejednakosti, kao i učinak na bankarski sustav, su bili mnogo manji od očekivanog, usprkos značajnoj šteti i problemima koje je prouzročila prirodna katastrofa. Direktori su, međutim, primijetili da se ekonomija još suočava s velikim izazovima te su pozvali vlasti da ubrzaju ključne reforme da bi postigli održivi rast te smanjili visoku stopu nezaposlenosti.

Složili su se da će fiskalna politika morati uvesti ravnotežu između kontinuirane konsolidacije – da smanji javni dug – i pruži podršku oporavku. Poboljšanje prikupljanja prihoda, bolja kvaliteta i efikasnost javnih rashoda te štednja da bi se napravio prostor za infrastrukturalno ulaganje su glavni prioriteti.

Preporučili su da se financijske politike fokusiraju i na probleme u bankarskom sustavu, osobito među domaćim bankama, te da se stvori snažnija sigurnost financijskog sektora te omogući bankama bolja bilansa stanja. Pozdravili su spremnost vlasti da se poboljša okvir za borbu protiv pranja novca i financranja terorizma.

Naglasili su da je napredak potreban više nego ikad da bi se privela kraju nedovršena strukturalna Reformska agenda, uključujući daljnje poboljšanje poslovne klime te funkcioniranje tržišta rada kako bi se privukle investicije, povećala proizvodnja te smanjila visoka stopa nezaposlenosti.

Pozdravili su nedavno usvajanje sveobuhvatne Reformske agende s ciljem da se ubrza rast privatnog sektora te stvore nova radna mjesta pri zadržavanju makroekonomske stabilnosti. Ohrabreni su činjenicom da postoji široka podrška ovoj agendi u zemlji, napominjujući da je njena primjena započela na dobar način. Međutim, direktori su istaknuli da treba vremena za reforme i da će vlasti trebati prevazići snažno protivljenje interesnih grupa.

Nadalje, nesigurna i krhka politička situacija u zemlji predstavlja značajan rizik pravovremenoj implementaciji reformi. Usprkos tome, direktori naglašavaju da će snažna i kontinuirana implementacija reformi te snažne ekonomske politike olakšati dobijanje podrške izvana, postizanje bržeg razvoja te napretka na putu ka EU. Razvoj adekvatnih kapaciteta za prijem međunarodne podrške će također biti od ključnog značaja./Fena/HMS/