SREBRENICA – Komentirajući činjenicu da nitko od srbijanskih dužnosnika nije bio na komemoraciji u Srebrenici hrvatski je premijer kazao kako je uvjeren da će oni ipak doći.
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović u srijedu je odao počast Bošnjacima ubijenim u genocidu u Srebrenici 1995. godine i položio vijenac na spomen-obilježje u memorijalnom centru u Potočarima koje podsjeća na više od osam tisuća žrtava tog zločina.
»Ovo je uzvišeno i strašno tužno. Puno tužnije nego što sam mislio kad sam dolazio ovdje«, izjavio je novinarima hrvatski premijer nakon komemoracije.
Kazao je kako je želio doći i ranije u Srebrenicu tijekom prethodnih posjeta BiH no 11. srpnja, kako je istaknuo, ipak ostaje najvažnijim datumom kada je to prikladno učiniti.
»Naprosto je neshvatljivo da se to (genocid u Srebrenici) dogodilo«, kazao je Milanović dodajući kako se nešto slično tijekom rata moglo dogoditi i s Bihaćem.
Milanović je potvrdno odgovorio na upit kani li ponovo doći u Srebrenicu. »Možda ne sljedeće godine, ako budem predsjednik vlade. Znate kakva je politika nepredvidiva. Vjerujem da ću biti, ali bit će i još prilike«, kazao je Milanović.
Komentirajući činjenicu da nitko od srbijanskih dužnosnika nije bio na komemoraciji u Srebrenici hrvatski je premijer kazao kako je uvjeren da će oni ipak doći.
»Doći će oni, samo strpljivo«, kazao je Milanović. Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković, koji je dočekao i pozdravio Milanovića, kazao je Hini kako iznimno cijeni način na koji su Hrvatska i njeni dužnosnici do sada iskazivali svoje suosjećanje s patnjama Srebreničana.
»Hrvatska dijeli gotovo istu sudbinu kao i BiH jer smo bili suočeni s istim agresorom i to nas veže u duhovnom i svakom drugom smislu«, kazao je Duraković.
Podsjetio je na činjenicu da je Hrvatska i supotpisnica Daytonskog sporazuma pa je stoga solidarnost koju iskazuje s onima koji su stradali u BiH važnija jasno pokazujući tko je krivac, a tko je žrtva.
»To je važno i za povijesni tijek nekih stvari na Balkanu«, kazao je Duraković. Načelnik Srebrenice podsjetio je i na činjenicu kako je Srebrenica već uspostavila posebne odnose s Vukovarom i Zagrebom te je najavio kako će se te veze nastaviti jačati.
Komentirajući sadašnje stanje u Srebrenici, posebice u svjetlu lokalnih izbora u listopadu, Duraković je kazao kako je poražavajuće prije svega to što je međunarodna zajednica u jednom trenutku odustala od ovog grada jer ove godine neće biti primjene pravila po kojemu su prije četiri godine mogli glasovati svi koji su nekada živjeli u Srebrenici.
S druge strane, drži Duraković, to je buđenje savjesti ljudi da nešto učine sami za sebe iako će i nakon listopadskih izbora trebati pomoć.
»Za preživjele žrtve genocida u Srebrenici je prošlo vrijeme plakanja. Ne smijemo plakati, uloga žrtve je takva kakvu ju je povijest odredila. Argumenti su na našoj strani i na nama je samo da ustrajemo u borbi za naša prava i nadam se da će svijet jednog dana imati sluha za to«, kazao je Duraković.
Posmrtni ostaci 520 žrtava genocida što su ga u srpnju 1995. godine nad Bošnjacima Srebrenice počinile snage bosanskih Srba pokopano je u srijedu na groblju u sastavu memorijalnog kompleksa u Potočarima.
Tisuće ljudi sudjelovalo je na komemoraciji i pokopu, a uz brojne bosanskohercegovačke dužnosnike te predstavnike međunarodne zajednice u Srebrenici je bilo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno premijerom Zoranom Milanovićem.
Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković kazao je kako se činom pokopa žrtvama vraća dostojanstvo jer ih se spašava od zaborava.
»Danas smo ovdje jer vjerujemo u pravdu, uzdamo se u istinu i čekamo slobodu«, kazao je Duraković tijekom komemoracije.Posebice je upozorio na novu nepravdu koja se čini ubijenima, ali i cijeloj Srebrenici kada se pokušava nijekati istina o počinjenom genocidu nad ljudima »koji su ubijeni zbog onoga s čim su se rodili«.
Kazao je kako u Srebrenici, koju je nazvao svetim mjestom, svi građani BiH brane svoje pravo na život. Rabin newyorške Park East sinagoge Arthur Schneier bio je jedni strani govornik tijekom komemoracije, a ta prilika mu je dana zbog njegova opetovanog zalaganja za toleranciju i pomirenje, ali i očuvanje istine o stradanjima nedužnih.
Schneier je u emotivnom govoru podsjetio kako je i sam svjedočio nezamislivim zločinima jer je preživio holokaust pod nacistima, ali je veći dio njegove obitelji ubijen u koncentracijskim logorima.»Poznati su mi tjeskoba i očaj koji osjećate jer su vaši namiliji brutalno ubijeni ni zbog čega drugog nego zbog svoje vjerske i etničke pripadnosti«, kazao je Schneier.
Dodao je kako se brutalnost onoga što se dogodilo u Srebrenici nikada ne može zaboraviti jer se svjedočenja preživjelih ne mogu osporavati niti se povijesne činjenice mogu mijenjati.»Bio je to zločin protiv Europe i protiv vjere i protiv prirodnog poretka. Bio je to zločin protiv čovječnosti i protiv Boga«, poručio je newyorški rabin.
Istaknuo je kako na zločincima ostaje osuda, no valja priznati kako i svijet snosi dio krivnje jer je zločin dopustio. Pozvao je ipak da se na temeljima boli i preživljene patnje nastaviti graditi bolji svijet u razumijevanju među različitim religijama.
Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić iskreno je zahvalio rabinu Schneieru na njegovim riječima istaknuvši kako je jasno da on razumije svu dubinu tragedije srebreničkih Bošnjaka.
U propovijedi tijekom vjerskog obreda Cerić je podsjetio kako su Srebreničani ubijani samo zbog svoje vjere i nacije, a prije toga su ostavljeni na nemilost krvnicima jer im je bilo uskraćeno svako pravo na zaštitu i na obranu.
Kao i u ranijim molitvama, Cerić je zaželio da srebrenička »tuga bude nada, a osveta pravda« i da se Srebrenica više nikada i nikome ne ponovi. Dio sudionika komemoracije tijekom dana je iskoristio priliku iskazati i svoje raspoloženje prema nekima od bosanskohercegovačkih političara.
Tako je najveći zvižduk mase okupljenih ispred zgrade u kojoj je smješten muzej srebreničkog genocida dobio ministar vanjskih poslova i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, nešto manje zvižduka dobio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, dok je pljeskom pozdravljen hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Nakon pokopa obavljenog u srijedu konačni broj žrtava koje počivaju u Potočarima je 5657. Prema procjenama u Srebrenici je u srpnju 1995. godine ubijeno više od osam tisuća i 372 Bošnjaka, a tijela njih više stotina do danas nisu pronađena