Milanović predložio Plenkoviću da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog Hrvata u BiH

Predsjednik RH je hrvatskog premijera upozorio da će “provođenjem izbora uz postojeći zakon Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, izgubiti ravnopravnost i ustavna prava koja su im zajamčena Dejtonskim sporazumom”.

Milanović podsjeća da je “nacionalni interes i obveza RH”, i prema ustavu i kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, “zaštita prava Hrvata u BiH koji su ujedno i hrvatski državljani, a time i državljani Europske unije”.

Hrvatska nema podršku partnera za svoje nacionalne interese

“Svaka politička destabilizacija susjedne nam države izravno utječe na sigurnost Republike Hrvatske, a oduzimanje prava Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijela vlasti nedvojbeno je prijetnja političkoj stabilnosti BiH”, dodao je.

Predsjednik RH je prozvao hrvatske partnere iz EU-a i NATO-a da “nisu učinili gotovo ništa da se promijeni izborni zakon”.

“Štoviše, neki od predstavnika međunarodne zajednice sustavno su nastupali sa suprotnih pozicija i osporavali ustavna prava Hrvata u BiH. Ni javna upozorenja hrvatskih vlasti niti napori hrvatske diplomacije, koja je nastojala biti kooperativna, nisu urodili plodom, dapače, u potpunosti su ignorirani od strane naših partnera”, navodi se u dopisu.

Istaknuo je da je Hrvatska davala podršku svojim partnerima u Uniji i NATO-u kad se radilo o njihovim nacionalnim interesima, ali da oni ne čine isto za Hrvatsku, pa i kad je riječ o ulasku u šengenski prostor i OECD.

“Hrvatska načelno podržava aspiraciju Finske i Švedske”

“Kada je u pitanju nacionalni interes Republike Hrvatske, ti isti partneri nisu i ne pokazuju jednako razumijevanje i podršku. Ne samo da Hrvatska nema podršku kada očekuje zaštitu položaja Hrvata u BiH, već nema iskrenu i istinsku podršku partnera niti kod ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor i OECD”, smatra Milanović, dodavši da su naši partneri “često podržavali stavove treće strane”.

“Hrvatska razumije zabrinutost Finske i Švedske za vlastitu sigurnost u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te načelno podržava aspiraciju tih partnerskih država za članstvom u NATO-u. Finska i Švedska su prepoznale članstvo u NATO-u kao sredstvo za zaštitu svojih nacionalnih interesa i legitimno je da žele ostvariti to članstvo”, naveo je Milanović.

Dodao je da razumije želju drugih saveznika da ove dvije države budu primljene u članstvo, ali mu je “potpuno neprihvatljiv izostanak takvog razumijevanja” za hrvatski nacionalni interes.

Pozvao je da se ubrza put BiH prema članstvu u Uniji.

Dvostruki kriteriji

“Hrvatska ne može prihvatiti ubrzano davanje statusa kandidata Ukrajini ukoliko se isti status ne dade i BiH što bi svakako stabiliziralo ne samo situaciju u toj državi, nego i u cijeloj jugoistočnoj Europi što je, nadam se, svima u cilju.”

Hrvatski predsjednik kaže da partneri “nerazumijevanjem i dvostrukim kriterijima partnerstva dovode u situaciju da ćemo morati poduzeti snažnije mjere u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa” jer dosadašnji diplomatski napori nisu polučili rezultat.

“Kada govorim o pravima Hrvata u BiH, ukoliko naši partneri ne žele ili ne mogu izvršiti utjecaj na predstavnike Bošnjaka da prihvate promjene Izbornog zakona, onda Hrvatska mora inzistirati da Visoki predstavnik u BiH iskoristi svoje ovlasti te nametne rješenja koja će Hrvatima u BiH jamčiti pravo da sami biraju svoje predstavnike”, naveo je Milanović.

Smatra da se Hrvatska sama mora boriti za svoje interese.

“Kao što smo se sami obranili i izborili pobjedu u Domovinskom ratu, bez da nam je itko pomagao, tako se i sada moramo postaviti kao suverena država koja štiti svoje interese i pokazati kako je Hrvatska ravnopravna članica EU i NATO-a”, poručio je predsjednik RH.

Poziva Plenkovića da održe sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost o BiH kako bi “pokušali utvrditi zajedničko stajalište”.

“Iako držim kako je zaštita prava Hrvata u BiH itekako dovoljan razlog za održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, na sjednici možemo raspravljati i utvrditi kakve su posljedice ruske agresije na Ukrajinu na sigurnost Hrvatske, a kao što ste već ranije Vi predložili”, zaključuje se u dopisu predsjednika RH hrvatskom premijeru./HMS/