Zadovoljan i zabrinut – tako je svoje raspoloženje opisao predsjednik RH Zoran Milanović na press konferenciji po završetku NATO summita u Bruxellesu.
Komentirao je onaj dio završne deklaracije summita, tzv. communique-a, koji se referira na Bosnu i Hercegovinu, a koji je na njegovu intervenciju, odnosno prijetnju da Hrvatska neće podržati deklaraciju summita ako se to ne promijeni, ipak promijenjen u nedjelju, dan prije summita.
Promijenjen je tako da tekst spominje mirovni sporazum iz Daytona i potrebu izborne reforme u BiH.
– Zadovoljan sam i zabrinut jer to što se događalo s communiqueom u onom dijelu koji je nama interesantan nije normalno. Morat ćemo ispitati što točno stoji iza toga i kako je moguće da je jedan nemali broj država sabotira, odnosno otvoreno opstruira, onemogućava to da se u pasusu o BiH, koji je sastavni dio završnog dokumenta, uopće spomene Dayton, kao da je to nešto otrovno. To je ono što me zabrinjava, to nije normalno! Ja sam to uspio u zadnji trenutak ispraviti, jer smo bili prinuđeni pribjeći tim metodama. Ali to je znak upozorenja. Da nisam to napravio, imali bismo deklaraciju koju kao da je pisao neki korifej, zagovornik tzv. građanske BiH, što je nešto što zvuči jako plemenito, ali je u stvari podvala – rekao je Milanović.
– Uspjeli smo u communique ubaciti potrebu izborne reforme u BiH, koje nije bilo. I isključiti dosta manipulativnu referencu na sve građane BiH, što u svakom drugom kontekstu zvuči vrlo plemenito i dobronamjerno, ali ne u ovom. I konačno ih natjerati da se u tekst stavi spomen Općeg okvirnog sporazuma za BiH (službeni naziv onoga što se neslužbeno naziva sporazumom iz Daytona, op.a.). Ničega toga nije bilo do jučer popodne – dodao je Milanović, a prenosi zagrebački Večernji list.
Na novinarsko pitanje je li s nekim od ostalih lidera razgovarao o ovom kontroverznom detalju, predsjednik RH rekao je da jest, “skoro sa svima, osim s Bidenom, koji se uopće nije pojavio u kuloarima”. I nastavio, usput dajući dijagnozu poremećaja pažnje nekim neimenovanim kolegama državnicima.
– Razgovarao sa s Macronom i s dosta njih. Ovo je događaj na kojem je pristojno sjediti i slušati govore svojih kolega. Oni koji imaju poremećaj pažnje, ADHD, glavinjaju okolo cijelo vrijeme, ali to nisu ni Biden, ni Merkel, ni Macron, niti većina ovih predsjednika velikih država. Oni su cijelo vrijeme sjedili tamo i slušali, ili se pravili da slušaju, što govore njihovi kolege. Kuloari vam dopuštaju da pričate praktički sa svima – rekao je Milanović, koji nije imao nijedan formalni, unaprijed dogovoren bilateralni sastanak na marginama NATO summita.
Na kraju, predsjednik RH smatra da hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar Gordan Grlić-Radman moraju nastaviti ondje gdje je on danas stao u svojoj diplomatskoj bitci u predgrađu Bruxellesa.
– Da se ovakve stvari ne ponove, premijer, koji ima više prilike nego ja, može s Macronom to riješiti za deset minuta. Morat ćemo kao diplomacija, kao državna služba shvatiti, iskopati zašto postoji toliko opstrukcija prema Daytonu. To me upućuje na jedini mogući zaključak da netko drugi ili treći ili četvrti ima nekakve kreativne planove s BiH. E, tu će se Hrvatska pitati. Pitat će se i bosanski Srbi, nisu bili naši saveznici u ratu, bili su neprijatelji, Bošnjaci su ipak bili saveznici u najvećem dijelu vremena, ali ono što mene zanima u BiH – cjelovitoj, neokrnjenoj, jedinstvenoj i to nikada ne dovodim u pitanje – jest sudbina i temeljna državna, glasačka i građanska prava bosanskohercegovačkih Hrvata koji su skoro svi i hrvatski državljani. To je činjenica koja je politički i pravno bila poznata i NATO-u i Europskoj uniji u trenutku našeg pristupa tim asocijacijama. Što tu nije jasno? To nije podvala, to je jednostavno teret ili dragulj, ovisno kako tko gleda. To je činjenica. Dakle, 500 tisuća državljana jedne NATO članice živi u BiH i što se nas tiče tamo i trebaju ostati živjeti. U bih, ne u Hrvatskoj do Drine niti do Čitluka, ali to su Hrvati i tu ima razgovora, kompromisa, ali nismo budale – zaključio je Milanović u Bruxellesu.