Published On: Sat, Dec 21st, 2013

Mijenjaju zakon, troje stranaca iz Ustavnog suda će morati otići

Nakon punih 18 godina rad Ustavnog suda BiH konačno bi mogao biti reguliran domaćim zakonom. U Parlamentu BiH pokrenuta je inicijativa za donošenje zakona kojim će se regulirati rad i odnosi Ustavnog suda s drugim institucijama, ali i status stranaca u najvišoj sudskoj instituciji u zemlji.

Ustavni sud BiH trenutačno funkcionira temeljem Ustava i pravila koje je sam donio. Pokretač inicijative za donošenje zakona, zastupnik Petar Kunić, smatra problematičnim upravo to što Ustavni sud sam regulira pitanja koja su od zakonodavnog i ustavotvornog karaktera.

Kraj mandata stranaca

-U kontinentalnom pravu i u tradiciji jugoslavenskog prava to nije moguće, jer to su pitanja koja se uređuju zakonom, posebno postupak u radu Ustavnog suda, kao i odgovornost sudaca te suradnja s drugim institucijama. Očito da pravila po kojima radi Ustavni sud nadilaze okvire podzakonskog akta koji može donositi Ustavni sud i ulaze u područje zakonodavstva, što je posljedica nepostojanja tog zakona, objašnjava Kunić.

On napominje da o preuzimanju uloge zakonodavca od Ustavnog suda BiH svjedoči i to što ovaj sud sam regulira razloge za opoziv suca, pri čemu uopće ne postoje detaljna pravila, što za posljedicu ima da postojanje razloga za opoziv Sud cijeni u svakom konkretnom slučaju. Usvajanje zakona moglo bi značiti i kraj mandata stranaca u najvišoj sudskoj instituciji u zemlji.

-Donošenjem Zakona o Ustavnom sudu BiH konačno bi se okončao mandat stranih sudaca, budući da je u postojećoj situaciji narušen opći pravni princip o teritorijalnom i personalnom važenju prava. Norme Ustava BiH primjenjuju se na teritoriju BiH i važe za subjekte prava koji su vezani uz taj teritorij i ne mogu se davati ovlasti ni obvezivati subjekti izvan tih okvira, kaže Kunić.

Ne postoji konsenzus

Oko uloge stranaca u Ustavnom sudu BiH ne postoji konsenzus unutar zemlje i to bi svakako moglo biti pitanje zbog kojeg Kunićeva inicijativa neće naići na dovoljnu potporu u državnom Parlamentu. Iako odredba člana 4., točka 1d Ustava jasno kaže da „…Parlamentarna skupština BiH nakon više od pet godina prvobitnog imenovanja sudaca može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava”. Ova ustavna odredba daje Parlamentu BiH sasvim dovoljno mogućnosti da sam regulira hoće li i kako stranci biti zastupljeni u Ustavnom sudu. Za jedne u BiH su oni i dalje jamac nepristranosti i objektivnosti Ustavnog suda, a za druge ništa drugo nego produžena ruka međunarodne politike u BiH.

VLM