David McAllister, njemački europarlamentarac, trenutačno je predsjedatelj Vanjskopolitičkoga odbora Europskog parlamenta (AFET) i voditelj izaslanstva Europskog parlamenta zaduženoga za Srbiju. Dobri poznavatelji zbivanja u Njemačkoj i EU predviđaju mu uzlazni politički put. Vrlo dobro poznaje odnose u regiji jugoistoka Europe i blizak je suradnik njemačke kancelarke i šefice CDU-a Angele Merkel koja je u dva navrata inzistirala da postane glavni tajnik njezine stranke. U razgovoru za Večernji list otkriva odlično poznavanje prilika u BIH i na Balkanu.
Poštovani gospodine McAllister, kako procjenjujete trenutačnu situaciju u Bosni i Hercegovini imajući u vidu kako na gotovo svim razinama vlasti imamo zastoj i krizu koja šteti europskom putu zemlje?
Bosna i Hercegovina suočava se s nekim izazovima posljednjih mjeseci, posebice na domaćem području. Ipak, i dalje se nadam kako će se situacija popraviti. Ohrabren sam dolaskom i istupom predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića pred članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) prošlog mjeseca.
Istaknuo je nekoliko važnih postignuća. Primjerice, kreditna sposobnost vaše zemlje je povećana, a ukupna nezaposlenost je smanjena. Time se utire put BiH da se približi Europskoj uniji.
Kakve reforme BiH treba postići u bliskoj budućnosti kako bi se postigao cilj EU?
Dok su nužne daljnje gospodarske reforme kako bi se gospodarstvo Bosne i Hercegovine učinilo konkurentnijim, apsolutni prioritet je jačanje vladavine zakona. Osim toga, važno je da građani priznaju ljudsku stranu stvari – da put prema EU znači izgradnju društva u kojem su poštovanje slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine zakona i poštivanje ljudskih prava najcjenjenije vrijednosti koje se trebaju čuvati.
Daytonu trebaju promjene
Procjenjujete li, je li realno postići kompromis u BiH uz potporu EU i očekujete li da će SAD biti spreman pomoći tom procesu?
Da, moramo se sjetiti da je Daytonski sporazum iz 1995. bio proizvod dugotrajnih i mukotrpnih pregovora pod vodstvom američkog predsjednika Billa Clintona. Štoviše, Daytonski sporazum uspješno je okončao najkrvaviji rat na europskom tlu od Drugog svjetskog rata i održao mir još više od dva desetljeća. U Daytonu su čelnici vaše zemlje zajedno sa svojim susjedima i međunarodnom zajednicom oblikovali budućnost Bosne i Hercegovine. Dvadeset godina poslije, odgovornost se odnosi na ljude Bosne i Hercegovine i njihove izabrane dužnosnike. Na njima je poduzeti potrebne korake, posebno kada je riječ o osiguranju istinske ravnopravnosti i demokratske zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda, koja će svoju zemlju dovesti u EU.
Kako vidite ili komentirate ulogu hrvatskog premijera prema Bosni i Hercegovini?
U Bruxellesu sam surađivao s Andrejem Plenkovićem kao potpunim i iznimno nadarenim političarom. Uvjeren sam kako će nastaviti promicati bilateralnu suradnju između Sarajeva i Zagreba. Važno je u ovim situacijama da sve uključene strane pokazuju svoju spremnost uzeti u obzir različite individualne interese.
Europski parlament je u nedavnoj rezoluciji predložio BiH da prihvati načela federalizma, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti, ali se političari iz Sarajeva snažno protive tome. Koji je vaš komentar?
Uspostava istinskog pluralističkog društva, poduprtoga političkim sustavom koji nastoji prihvatiti tri konstitutivna naroda zemlje, mora biti prioritet Bosne i Hercegovine. Federalne strukture povijesno su prikladne za pružanje političke stabilnosti i poticanje konsenzusa. Bh. Hrvati osjećaju frustracije zbog svoga položaja u BiH, nadvladani od Bošnjaka i Srba, bez svojih javnih medija…
Kako to promijeniti i poboljšati njihova prava?
Frustracija bosanskohercegovačkih Hrvata je u određenoj mjeri razumljiva i još jedan razlog što Bosna i Hercegovina mora raditi na izgradnji istinskog pluralističkog društva utemeljenoga na slobodi izražavanja i ravnopravnoj zastupljenosti svih njezinih građana.
Sud za ljudska prava naložio je BiH da promijeni Izborni zakon u slučaju “Sejdić – Finci”, a uz to, nedavno je Ustavni sud Bosne i Hercegovine također proglasio nekoliko stavki istog zakona neustavnim, tvrdeći da krše prava Hrvata što se tiče legitimne zastupljenosti. Kako komentirate činjenicu da vlasti BiH ne mijenjaju Izborni zakon već dugo nakon presude?
Političke reforme, osobito kada uključuju izmjene Izbornog zakona, zahtijevaju vremena. Međutim, kako su njemački i britanski ministri vanjskih poslova istaknuli u svom otvorenom pismu za Vladu u Sarajevu tijekom 2014. godine, Bosna i Hercegovina mora rješavati pitanja koja se odnose na izborni sustav i poboljšati stupanj političke reprezentacije ako želi osigurati svoju europsku budućnost.
