Published On: Pon, srp 8th, 2019

MALENO MJESTO VELIKIH LJUDI JANJEVO Što je ostalo od nekoć većinski hrvatskog mjesta na Kosovu?

000

Uska cesta i mnogo napuštenih, ruševnih kuća prvo je što primijeti posjetitelj Janjeva, mjesta na Kosovu udaljenog 20 kilometara od glavnog grada Prištine. To mjesto nekoć većinski nastanjeno Hrvatima, danas ih broji tek nešto manje od 200, a i dalje odlaze.

Hrvati su stoljećima do devedesetih godina 20. stoljeća činili većinu, kada ih je bilo više od 4,5 tisuće, a danas ih je oko 180 u 73 kućanstva koliko ih u svojoj evidenciji ima sadašnji župnik župe svetog Nikole u Janjevu Matej Palić. Prema procjenama iz 2011. Janjevo je imalo oko 3500 stanovnika, od čega etničku većinu imaju Albanci s 80 posto, a manjinu čine Hrvati, Romi i Srbi.

Najviše Hrvata iselilo se iz Janjeva početkom 1990-tih godina zbog pritiska velikosrpskog režima, koji je provodio etničko čišćenje. Posljednji veći val iseljavanja bio je 1998. i 1999. godine tijekom rata na Kosovu i bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije koju je izveo NATO,prenosi Direktno.hr

Janjevo se prvi put pisano spominje 1303. od strane pape Benedikta XII., u kojem piše da je to mjesto sjedište katoličke župe svetog Nikole. Zvono crkve u Janjevu je iz 1368. godine te je drugo najstarije zvono u Hrvata.

Iako Hrvata u Janjevu ima sve manje, vrlo tešku situaciju popravljaju hrvatski vojnici u mirovnoj misiju u sastavu KFOR-a (eng. Kosovo Force – mirovne snage NATO-a) koji pomažu lokalnom stanovništvu. Nedjeljom i blagdanima dolaze na misu, zbog čega se stanovnici osjećaju donekle sigurni, a u posjet mi dođu i naši policajci u sastavu EULEX-a (eng. European Union Rule od Law Mission in Kosovo).

I dok hrvatski vojnici i policajci pomažu kad i kako mogu aktualna hrvatska veleposlanica u Prištini Marija Kapitanović nije, prema riječima lokalnog stanovništva, mnogo učinila za Hrvate u Janjevu. Njezin mandat, kako doznajemo, traje do rujna ove godine, a stanovnici se nadaju da će tko god zasjedne umjesto nje učiniti više za njih i opstanak Hrvata koji su u Janjevu od 14 stoljeća.

Veliki problem za Hrvate su učestale pljačke zbog čega su pisali kosovskim i hrvatskim dužnosnicima. Nijedan slučaj nije riješen iako su sva kaznena djela prijavljena policiji. Svake godine dio mladih ode na sezonski rad uglavnom u Hrvatsku i nekoliko ih se uopće ne vrati. No optimizam župnika Palića ne napušta – u ostanak i opstanak vjeruje sve uz zaštitu i pomoć sv. Nikole i našega blaženika fra Serafina.

Hrvati na Kosovu potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika te obližnje Bosne i Hercegovine, a tijekom stoljeća uspjeli su zadržati katoličku vjeru i hrvatski identitet. Govore janjevačko-lepeničkim dijalektom, koji spada u grupu prijelaznih štokavskih, odnosno, torlačkih govora. U župi svetog Nikole u Janjevu djeluju časne sestre redovnice sv. Križa iz Đakova i najveći su oslonac tamošnjeg župnika i vjernika katolika.

Janjevo je dalo četrdesetak svećenika i dvadesetak časnih sestara, ali oni su uglavnom u Hrvatskoj. Među najpoznatijim Hrvatima iz Janjeva je hvarski biskup mons. Petar Palić, koji je, nakon odrastanja u Janjevu, odselio u zagrebačku Dubravu gdje je u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini i zaređen za svećenika, a u susjednoj župi sv. pape Ivana XXIII. mu živi obitelj.

Maleno mjesto na Kosovu, osim biskupa, hrvatskom je narodu dalo blaženika i mučenika Serafina Kodića Glasnovića, olimpijskog pobjednika Josipa Glasnovića, voditelja Kuće susreta Tabor fra Ivana Matića, skladatelja, producenta i gitarista Marijana Brkića, poznatog po djelovanju u grupama Prljavo kazalište i Parni valjak, a tu je i voditelj, komičar i glumac Mario Petreković te saborski zastupnik dijaspore i umirovljen hrvatski general podrijetlom iz Janjeva Željko Glasnović.