MAJORIZACIJA U BOŠNJAČKO-“HRVATSKOJ” FEDERACIJI BAŠ DIVLJA: Čak i Čovićeve izjave portal u vlasništvu “Hrvata” mora prevoditi na bošnjački jezik

Prema riječima lidera HDZ-a Dragana Čovića, prva runda razgovora s delegacijama EU i SAD-a je završena, a nada se da će do sredine decembra postići konačno rješenje, ukoliko za to, naravno, bude volje, piše Klix, te nastavlja pisati na bošnjačkom prevodeći čak i Čovićeve izjave date na hrvatskom, jednom od službenih jezika u BIH, na bošnjački:

“Završena je i ova runda razgovora. Ja sam očekivao da ćemo danas dogovoriti ključne modele (Predsjedništvo i Dom naroda). Puno toga je bilo na stolu i maloprije, ali realno treba kazati, ništa nismo usaglasili. Postoji mogućnost za nekih 10-ak ili 15 dana da nastavimo još jednu rundu razgovora”, rekao je on.

Naredni razgovori bi trebalo da se održe od 10. do 20. decembra i vodit će ih Matthew Palmer, a Čović je optimističan povodom rješenja.

“Ako to nismo u stanju dogovoriti između svih nas u 12. mjesecu, mislim da nećemo nikad dogovoriti. Mi smo to u stanju uraditi za pet dana ako želimo sjesti za sto. Lično mislim da je vrlo malo ostalo, ako se želi to. Jasno je da se to može potencijalno do tog 15. ili 16. završiti, ali ja sam zamolio da do tada ne čekamo”, kazao je Čović.

Govoreći o zahtjevima HDZ-a, ponovio je njihov poznati stav.

“Naš stav je vrlo jasan i drago mi je da se on počesto razumio, a to je da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike, tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Mislim da su jučer većina predstavnika i bošnjačkih stranaka to kazali također – da nije dobro da neko drugi Hrvatima bira predstavnike. To je ohrabrujuće, ali kad to treba tako definirati, onda je puno upitnika oko toga”, naveo je.

Kazao je kako su našli i ponudili rješenja u vezi s presudom Suda u Strazburu o omogućavanju svim građanima da budu birani.

“Uz konstitutivne narode u Ustavu BiH vežemo i dodatak predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Primjera radi, na listi za Predsjedništvo BiH iz FBiH, gdje će biti hrvatski član Predsjedništva. Do sada je pisalo tako pa su bila imena. Mi predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. I tako i iz RS-a. Otvorili smo vrata da svi budu birani i da mogu biti kandidirani”, naveo je.

Naveo je da govoreći o Domu naroda FBiH nije bilo većih problema jer se nisu doticali etničkog naziva klubova.

“Mi tražimo samo da oni budu legitimno izabrani, a predložili smo da se po modelu natpolovične većine istog kluba bira klub na nivou BiH, gdje će biti minimalno četiri predstavnika Hrvata”, rekao je dodavši kako je naredni korak taj da se osim modela priča paralelno i o tome kako unaprijediti neke stvari u FBiH.

Razgovarali su i o samom integritetu izbornog procesa, odnosno tehničkom dijelu izbora koji, kako insistiraju međunarodna zajednica i nevladin i civilni sektor u BiH, moraju biti transparentni i zakonski.

Čović, za razliku od većine učesnika razgovora u Delegaciji EU, ne smatra da su stranci naklonjeni HDZ-ovim zahtjevima, šta više smatra da je bilo drugačije.

Dotaknuo se sjednice Doma naroda Parlamenta BiH od prije neki dan kada su HDZ-ovi delegati glasali za povlačenje “Inzkovog zakona”.

“Nikom baš ništa ne dugujem objasniti. Ja se nadam da više nikada neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Ja sam kazao i članovima međunarodne zajednice i Izetbegoviću i Radončiću da je to posljednji put da sam ja na ovaj način dio procesa pomaganja nečega u BiH, a da ovakvu cijenu plaćam. Prvo taj zaključak neće ni proći. Ako je to nekoga povrijedilo, ja se ispričavam i nadam da više nikada nećemo morati da se tako okupljamo, uvjetujemo i međusobno ohrabrujemo da bismo sjedili zajedno”, zaključio je.