Published On: Pet, pro 15th, 2017

Maja Gasal: Trošarine su početak vala poskupljenja; HNS-ov prijedlog izbornog zakona za DF je neprihvatljiv

Nakon dramatičnog završetka sjednice Parlamenta BiH u kojem je rano jutros usvojen set zakona o povećanju trošarina na gorivo, otvorio se put valu poskupljenja u Bosni i Hercegovini. Sjednica Parlamenta trajala je dugo zbog inzistiranja opozicije da se utvrdi „tko je predlagač“ zakona, što su vladajuće stranke uporno odbijale reći. O tome i drugim temama smo ranije razgovarali sa zastupnicom Demokratske fronte Maje Gasal.

Povećanje trošarina ušlo je u parlamentarnu procedutu iz Doma naroda. Kakva će biti sudbina prijedloga povećanja trošarina, barem kada se tiče vas osobno i DF-a!?

Peti put se u parlamentarnu proceduru šalje set zakona o povećanju trošarina. Ono što je ovaj put karakteristično jeste da je ovaj put poslan prvo u Dom naroda gdje je i izglasan. Problem je što su prekršene sve moguće procedure prilikom usvajanja povećanja trošarina .

Znajući da ovaj prijedlog ne bi bio usvojen u povjerenstvu Zastupničkog doma, Dom naroda donosi odluku da oni šalju set zakona po hitnoj proceduri i na taj način zaobilaze povjerenstvo za financije.

Problem je što je Vijeće ministara u proceduru poslalo po skraćenoj proceduri a Dom naroda je promijenio u hitnu procedutu, što je po poslovniku nemoguće.

Tako će nama u Zastupnički dom doći prijedlog po hitnoj proceduri što mi u Demokratskoj Fronti držimo da je kršenje poslovnika oba doma.

 

Ima li šanse da vaša argumentacija bude usvojena u Zastupničkom domu?

Prema našim kalkulacijama, u odnosu na stranke koje čine parlamentarnu većinu i opozicione stranke, za našu argumentaciju da se ovime ruši zakonodavni postupak odnosno da se radi o kršenju poslovnika, očekujemo da će prihvatiti 21 zastupnik. Toliko zastupnika podržava set zakona o povećanju trošarina. Hoće li to značiti da će sjednice Doma jedan zastupnik prijeći na „drugu“ stranu još ne znamo ali onda ćemo barem poimenično znati o kome se radi i tko je podlegao pritisku međunarodne zajednice, vladajuće koalicije ili se prema poznatoj praksi – dobro okoristio.

 

Spomenuli ste pritisak međunarodne zajednice, koji se u nekoliko navrata činio transparentnim. Je li bilo pritisaka na vas, na stranku i ako jeste – kako je to izgledalo?

Na mene osobno kao Zastupnicu DF-a nije bilo nikakvih pritisaka, ni direktnog ni indirektnog ali to je zato što smo mi u prvom zakonodavnom postupku poslali apel predsjedavajućem Vijeća ministara da ispravi grešku koju je počinio.

 

Kakvu grešku!?

Pa oni su nas kao opoziciju potpuno isključili iz procesa donošenja prijedloga zakona. Kao što znate, i mi smo potpisali Akcioni plan provođenja Reformske agende koja podrazumijeva ovakve zakone. Stoga smatramo da smo morali biti uključeni i u njihovo pravljenje od samog početka. Njihova je argumentacija da se ovdje radi o infrastrukturnom povezivanju Bosne i Hercegovine s Europom i mi smo htjeli biti uključeni u proces odlučivanja koji će se putevi graditi, kojim trasama, kojom dinamikom i slično.

Inzistirali smo i na transparetnosti samog procesa prikupljanja i plasiranja sredstava od trošarina.

Gospodin Zvizdić je to prihvatio tek kada je treći put poslao povećanje trošarina u Parlamentarnu proceduru čime. Tada je krenuo hodati od kluba do kluba tražiti podršku za ovaj set zakona.

To nije iznenađujuće jer je upravo SDA u vlast ušla s jednim brojem zastupnika da bi se taj broj kasnije promijenio. Tako broj zastupnika unutar parlamentarne većine varira od zakona do zakona.

DF je u tom smislu ostala dosljedna a to je prepoznala i Međunarodna zajednica koja je kroz razgovore s nama uvidjela da za ovo neće dobiti podršku. Za nas je neprihvatljivo krpljenje budžetskih rupa na ušrb građana/ki BiH.

 

Spominje se mogući val poskupljenja goriva a onda i ostalih namirnica. Koliko je to izvjestan scenarij?! Ili je za vas jedini problem transparentnosti koji ste spominjali?

Problem je oboje. Poskupljenja su direktna posljedica povećanja trošarina. Kada je kolega Zaim Backović postavio zastupničko pitanje gdje je novac koji se do sada prikupio od trošarina, Uprava za indirektno oporezivanje je poslala odgovor da je u ovih deset godina od trošarina i putarina prikupljeno osam milijardi KM! Vijeće ministara a ni UIO se nisu potrudili da odgovore – koji su tu potevi od tog novca izgrađeni!?

Možda nam kažu da je od tih osam milijardi izgrađen samo ovaj trotoar ispred zgrade Predsjedništva.

Dakle, nemoguće je vjerovati ovim ljudima koji ne znaju gdje je utrošeno dosadašnjih osam milijardi i nemoguće je vjerovati da će biti transparentni u prikupljenju i trošenju novca čak i uz ovu klauzulu koju su stavili u prijedlog zakona.

Ono što je sigurno da će val poskupljenja najviše ponovo osjetiti građanke i građani Bosne i Hercegovine. Mene osobno još zanima hoće li val novih zapošljavanja koji najavljuju iz Vijeća ministara i na koji način pozitivno osjetiti žene.

Mislim da je to bitna društvana, a ne samo ženska tema. Koliko će žena biti zaposleno kroz sve ove investicije od povećanih trošarina? Sve najavljene investicije su u domeni tzv „muških“ poslova, a ženama je očito namijenjeno ostajanje na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Nikome nije palo napamet napraviti analizu kakvu će direktnu korist sveukupno stanovništvo imati od ovih trošarina kako bi se opravdala poskupljenja koja nam slijede.

 

Rekli ste kako Parlament sam krši vlastita pravilike. Kako ocjenjujete ukupni rad parlamenta, uzevši u obzir da smo imali nekoliko promjena vladajuće većine, pa i izlazak vaše stranke iz koalicije.

Za one koji osjećaju odgovornost prema građankama i građanima Bosne i Hercegovine grize vas savjest što sjedite tu, primate ogromnu plaću – za rad, odnosno nerad. Unutar 42 zastupnika u Parlamentu BiH naravno da ima i onih koji rade, trude se, i nismo svi isti. Na žalost, nema mogućnosti da se kazne oni koji ne rade, ili koji rade manje od prosjeka.

Ali ono što treba znati jeste da oni koji sjede u kolegiju čine većinu. Tako da nema previše veze što su neki zastupnici napustili svoje klubove, kada je kroz kolegije većina i dalje formirana. Druga je stvar što se većina formira od točke do točke, pa ne znate imate li većinu ili ne.

Ja to ne bih smatrala kao nešto negativno ili skandalozno, isto kao što ne smatram da je skandalozno kad kažu da je prerano počela predizborna kampanja. Kada sam sjedila sa zastupnicama iz Bundestaga koje kažu da njima kampanja počinje s danom preuzimanja mandata. Dakle traje četiri godine.

Ne možemo mi sad sjediti u Parlamentu tri godine i onda četvrtu godinu voditi kampanju. Vi se morate kontinuirano boriti…

 

Koliko stranke zloupotrebljavaju činjenicu da ne postoji institut prijevremenih izbora?

Da bi se predložio novi predsjedatelj Vijeća ministara to mora uraditi Predsjedništvo BiH, tako da bi se imenovanjem novog Vijeća ministara ustvari došli na isto. Smatram da u ovom trenutku nema potrebe tražiti njihovu smjenu nego sačekati da se pokaže njihova četverogodišnja odgovornost za nerad i za sve ovo što se događa Bosni i Hercegovini.

Izborni zakon svakako treba ići i u tom smjeru da se predvide izvanredni izbori u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

 

SDP i DF su dali svoj prijedlog izmjena izbornog zakona ali u Parlament Federacije. Nisu se bavili presudom Ustavnog suda i nisu predložili novi Izborni zakon za državnu razinu. Kako će završiti cijela ova priča oko Izbornog zakona!? SDA ne podržava svog koalicijskog partnera nego opozicijski prijedlog…

Prijedlog zakona koji je predložio HNS Demokratska fronta niti može niti hoće podržati jer je to nešto što se apsolutno sukobljava s našim poimanjem Bosne i Hercegovine.

Što se tiče prijedloga izmjena zakona o Izbornim jedinicama u Federalnom parlamentu koji su predložili SDP i DF, a koji je dobio određenu podršku iz vladajuće koalicije, vjerujem da će s dosadašnjom podrškom ovaj zakon proći. Poslije toga bismo slična rješenja gurali i na državnoj razini.

 

Što vam je konkretno neprihvatljivo u prijedlogu HNS-a!?

Ono što je nama neprihvatljivo jeste da ne možete imati izaslanika Hrvata iz kantona Sarajevo u Domu naroda FBiH. Ta vrsta eliminacije ijednog Hrvata, odnosno ijednog prpadnika drugog naroda za nas je neprihvatljiva. Smatramo da svatko treba imati jednako pravo biti izabran u Domove Parlamenta.

Ono što mi smatramo jeste da je krajnje vrijeme pored apelacije g. Ljubića, govoriti i o drugim presudama poput Zornić, Pilav, Mostar, Sejdić – Finci, jer su one i vremenski starije.

Ako se već upuštamo u ovu izmjenu onda treba obuhvatiti apsolutno sve izmjene zakona koje je Ustavnio sud naložio.

 

Ima li naznaka da bi stranke mogle ponovo sjele za jedan stol, kako bi se cijeli paket ustavnih promjena dogovorio i proveo?

Moj osobni stav je da i kad sjednemo, a bilo je takvih sastanaka i ranije, i kad se uspostavi neki dijalog i sugasnost, uvijek se pojave neki skriveni centri moći unutar svake stranke koji blokiraju bilo kakvo rješenje. Tako završavaju ti dijalozi.

Tu se postavlja pitanje zašto smo mi kao političari tako nejaki unutar svojih političkih stranaka da nismo u stanju progurati rješenja koja dogovorimo.

Tako da – jeste moguće sjesti za zajednički stol ali ono što se na kraju uvijek ispostavi kao rezultat je da lideri zakoče svaki kompromis.

 

Vi ste Hrvatica. Često ste u situaciji da se osporava vaše hrvatstvo s obzirom da ste član Demokratske fronte. Kako doživljavate sebe i svoj angažman s tog etničkog aspekta?

Čak i unutar komisije za ljudska prava često od gospodina Karamatića, a zadnji put i od gospodina Raguža čujem da nešto nije izglasano jer „nemamo glas hrvatskog naroda“. Slično je i u parlamentu.

Meni to osobno ne smeta jer znam da ljudi iz HNS-a pa i HDZ-a apsoutno smatraju da su samo oni legitimni predstavnici hrvatskog naroda. To sam osjetila i na vlastitoj koži jer samiz Livna tako da sam različite kritike te vrste čula i od livanjskog HDZ-a.

Kada je riječ o hrvatskom pitanju, onda moram reći da mi upravo sada živimo nešto što je „hrvatski odgovor“, jer tako je HDZ izašao na izbore. Dakle, ima mjesta za Hrvate i u školstvu, i zdravstvu i na svim funkcijama ali ako su u HDZ-u. Za sve one koji nisu u HDZ-u mjesta nema i oni su prisiljeni napuštati Bosnu i Hercegovinu i traže svoj kruh negdje drugo.

Smatram da bi zadovoljavanjem individualnih prava kolektivitet prodisao. Kada bih ja bila ispunjena sa svim svojim identitetima, od spolnog, dobnog pa i nacionalnog, onda bih mogla uživati sva ta prava kao Hrvatica.

Oni koji se zalažu samo za etnička prava ustvari kriju svoj kriminal i nesposobnost iza tog nacionanog plašta. Ja kao netko tko dolazi iz hrvatskog konstitutivnog naroda apsolutno smatram da ovi koji se izdaju kao predstavnici hrvatskog naroda u BiH su najveći neprijatelji hrvatskog naroda!

 

Smatrate li onda da su Hrvati i Bošnjaci danas u BiH međusobno ravnorpavni?

Mislite na sva tri naroda?

 

Ne, mislim na ova dva naroda.

Ja mislim da građani Bosne i Hercegovine ne uživaju ista prava u odnosu na područje u kojem žive. Ako živite na području Livna onda samo članice i članovi HDZ-a uživaju sva prava, a svi oni koji nisu članovi HDZ-a su marginalizirani i diskriminirani.

Tako se dešava da tamo gdje je SDA većina – sva prava uživaju članovi SDA. Ne ni Bošnjaci.

 

Dobro. Kako onda razbiti te stranačke monopole?

Razbiti se može samo na izborima za koje kažu da su 07.11.2018. Treba doći do mobilizacije građana za izbore.

Na nama koji se zalažemo za individualna prava i koji pokazujemo novi način djelovanja u BiH pokažemo da ima mjesta za sve.

 

Mogu li onda SDP i DF (kao već izvjesni koalicijski partneri) osvojiti dovoljnu većinu u kojoj bi formirali vlast bez ovih etnonacionalnih stranaka!? Ili će se onda s tim istim strankama morati formirati koalicije?

Poželjni su svi oni koji vide Bosnu i Hercegovinu drugačijom nego kakva je trenutno, odnosno suprotno od onog kako ej vide SDA, SNSD i HDZ BiH.

 

Dnevnik.ba