Published On: Sri, ruj 16th, 2020

PAPA KONAČNO MOŽE DOĆI: Povijesnim “Oprosti” biskupu Ratku Periću, provincijal Šteko vratio je Crkvu u Hercegovini u okrilje Vatikana

Ludilo Hercegovskog slučaja konačno je završilo.

Hercegovina ima novog biskupa Petra, ali nakon 28 godina stolovanja biskupa Ratka Perića i konačno riješen ‘Hercegovački slučaj’ i ‘Međugorski fenomen’.

Dogodilo se nešto neočekivano. Ravno čudu.

Upravo u zadnjim trenucima opraštanja od biskupa Perića s kojim su uzgajali sukob nekoliko desetljeća Perićeva doktrina poštivanja apostolske hijerarhije Crkve Katoličke, pobijedila je.

Provincijal hercegovačke franjevačke provincije od njeg je, naime, u njegovoj katedrali, pred svima okupljenima, javno zatražio oprost.

Ova dva pitanja, kao i stavovi biskupa Perića prema  franjevcima koji su pokazivali egoizam, neposlušnost i razvijali novu dogmu unutar sustava kojem su navodno pripadali, tijekom godina bili su i značajan prijepor između samog biskupa kao i značajnog dijela franjevaca.

Međutim, pozdravni govor provincijala Hercegovačke franjevačke provincije dr. Miljenka Šteke prilikom uvođenja u biskupsku službu mons. Petra Palića kao biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, sadržavao je i povijesno “oprosti” koje dolazi na kraju službovanja biskupa Perića, i izninno je značajno.

U pozdravnoj riječi dvojici biskupa, odlazećem i novo ustoličenom, provincijal Šteko je, obraćajući se prvo biskupu Periću, rekao:

“Preuzvišeni gospodine, dragi biskupe Ratko, gotovo tri desetljeća vodili ste naše dvije biskupije. Neumorno ste dijelili svete sakramente, posvećivali, naučavali, propovijedali, posebno ulijevali sigurnost postulata naše vjere i rado se odazivali na svaku prigodu gdje se moglo učiniti neko duhovno dobro. Znam, nije uvijek bilo lako. Uostalom, kojem je biskupu lako voditi biskupiju? Nijedna biskupija, pa ni sama Crkva, nije zbog samih anđela i svetaca”.

Istaknuvši kako su “biskupije i Crkva, Božje njive na kojima prema Gospodinovoj riječi, istovremeno pa sve do žetve, rastu i kukolj i pšenica” te da će “tako biti do Sudnjega dana”, Šteko je, nadalje rekao:

“Na ovoj njivi Gospodnjoj rasli smo zajedno u vjeri, koračali zajedno i kroz nevolje i povoljna vremena, činili pogrješke i dizali se iz njih, radovali se i žalovali. Pisali smo zajedno hercegovačku povijest svoga vremena, a sam Bog zna da nam je dodijeljeno pisati ju u vrijeme raznih strahovanja, velike neizvjesnosti i ratovanja, raznih otpora i nesuglasja, ali i stoljetne čežnje za slobodom, s nadom utkanom duboko u srce našega naroda”.

Nakon ovih rečenica, provincijal je zahvalio biskupu Ratku Periću, ali i zatraži oprost za “izostanak bratske ljubavi”.

  • “Iako nismo, treba biti pošten i reći, uvijek išli ukorak, pa onda nismo ni mogli uvijek tu povijest pisati jednoglasno, ipak držim da danas možemo posvjedočiti da danas nismo izišli izvan okvira čuvene izreke čiji je autor, iako se pripisuje raznima, zapravo nepoznat: U nužnim stvarima jedinstvo, u dvojbenim sloboda, a u svima ljubav. Dragi biskupe Ratko, hvala vam za svaki vaš doprinos i poticaj u tome. Ali i oprostite za svaki trenutak kad su poticaj i doprinos bratske ljubavi izostali od nas. Neka vas Gospodin i u vašim poznim danim održi što aktivnijim sudionikom u svojim planovima”, poželio je provincijal Šteko.

Biskup Petar o ‘franjevačkom ‘oprosti’” biskupu Ratku

O ovom “franjevačkom ‘oprosti’” govorilo se i govori i dan nakon što je izrečen, a o njemu bilo riječi i na Hrvatskom katoličkom radiju (HKR), koji je također prepoznao značajan govor hercegovačkog provincijala, te ga je komentirao i novi mostarski biskup Petar Palić.

Na pitanje HKR-a kako je doživio “franjevačko ‘oprosti’”, biskup Palić je kazao:

“Pa, doživio sam ga iskreno, moram reći. I ono što je i biskup Ratko rekao – malo smo i komentirali – mislim da s jedne strane treba shvatiti ulogu biskupa koji je tu, provesti neke odluke koje su donesene na nekoj razini, ali s druge strane, naravno, i ovo što je fra Miljenko rekao (lijepo je to rekao) – svi smo mi različiti i nekad se u tom našem hodu, u toj našoj želji, u tom našem stremljenju: učiniti, ostvariti nešto, dogode, naravno, i greške u koracima. Ne griješi samo onaj koji ne radi”.

No, podsjetimo da je povrh neslaganja oko već navedena, dva pitanja u ovoj biskupiji, biskup Perić tijekom 1994. godine, kada je pokušao provesti odluku Vatikana o preuzimanju župa, doživio veliku i sramnu neugodnost upravo zbog tzv. ‘Hercegovačkog slučaja’ kada su ga, 1994. godine, sljedbenici odmetnutih franjevaca oteli iz Biskupskoga ureda u Mostaru i odveli u mostarsko naselje Cim.

Biskup Perić je oslobođen nakon inzistiranja Vatikana i telefonske veze tadašnjega ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška s s tadašnjim vodstvom Hercegovačke franjevačke zajednice.

Što je provincijal Šteko kazao novoustoličenom biskupu Paliću

Poželjevši dobrodošlicu novom biskupu Paliću, provincijal Šteko je rekao:

“Božja providnost poslala vas je u krševitu Hercegovinu. Ovdje ćete raditi na svom i našem spasenju. Ova će zemlja za vas biti knjiga iz koje ćete, ako Bog da, sljedeća desetljeća iščitavati što je Božja volja za vas i za ovaj narod. Ali, nije lako čitati Božju volju u Hercegovini. Hercegovina je zacijelo najmučeničkiji kraj u svome okruženju. Puna je križa i mučeništva. Svaki kamen ove zemlje poškropljen je kapljicama krvi”

No, istaknuo je da “u Hercegovini postoje i ti trenutci u Hercegovini kada utihnu sve godinama taložene brige i nepravednosti, sve u jastuk isplakane suze i svi u prazno ispušteni krici očaja. Tada, najednom i naš krš poprima neku blagost, a surovost naših života odjednom više nije tako teška i odjednom smo sretni što smo baš ovdje, u ovom djeliću vremena, u ovom dijelu kugle zemaljske, ovim kamenu koji nam toliko toga krade, ali nam uvijek, uvijek vrati i natrag”.

“I danas je takav trenutak i takva okolnost. Dolazite nam na blagdan Uzvišenja sv. Križa i time nam, na neki način, donosite ključ za razumijevanje svega. To je mudrost križa. Na Križu je raspeta Ljubav i samo On svojim križem otvorit će nam na kraju vrata Neba. Prihvaćamo vas otvorenih ruku i otvorena srca. Otvorenih ruku, a ne praznih, nego punih za zajednički radna Božjoj njivi. Otvorena srca, ali ne prazna nego puna ljubavi za sve što je Božje, crkveno i narodno. Radujemo se zajedničkom radu u kojem ćemo se nadati zajedničkom kršćanskom nadom i kročiti istome cilju. Ne sumnjam da će nas u svemu voditi međusobna kršćanska ljubav koja je veza savršenstva. Vaše vođene naših biskupija i zajedništvo s vama, u čemu god to bude potrebno i moguće, puno će nam značiti u vremenu koje je pred nama i biti, čvrsto se nadam, velika duhovna korist za Crkvu u Hercegovini. Otprilike prije godinu dana bili ste kod pape Franje s ostalim biskupima posvećenim u 2018. godini i tom prigodom papa vam je kazao: Naviještajte mjeru ljubavi bez mjere koja gleda na bezgranični horizont Božjeg milosrđa. S ovim mislima biskupe Petre želim vam blagoslovljene dane u ovoj našoj, dragoj Hercegovini”, zaključio je provincijal.

Povijesnim “Oprosti” Hercegovačka franjevačka provincija, javno se odrekla šizme koju su njegovali neki njeni istaknuti predstavnici posljednjih nekoliko desetljeća. Većina ih je u međuvremenu napustila Hercegovinu.

Franjevci Hercegovine očito su postali svjesni da projekt stvaranja paralelne hijerarhije i očuvanja osmanskog, kasnije i komunističkog projekta tzv.  “franjevačke redodržave” iliti  paralelne i lažne franjevačke Crkve, kao autonomne crkve  unutar same Crkve Katoličke više ne ide.

Shvatili su da je vrijeme vraćanja u poslušnost Vatikanu pred njima. U međuvremenu je i “Projekt Gospa” javila da u doba Korone nema ukazanja.

Ovim činom i službeno je završen pokušaj revitaliziranja Ahdname, poslušnosti i pokornosti osmanskom okupatoru, kao čina vrijednosti kojem se, mi , potomci onih koje je ta ista Ahdnama gotovo iskorijenila,  trebamo diviti.

Doba Ratka  Perića bilo je lijepo doba za njih i teško za Ratka. Pobijedila je na kraju stjenovita odlučnost tog nesvakidašnjeg čovjeka. Čovjeka kojeg ovakva, psovačka, divljačka i poganska Hercegovina nikad nije ni zaslužila. Otkuda on tu i Tko nam ga je tu poslao, to samo Bog dragi zna.

No da je njegov mandat bio mučenički bio je. Prvi je biskup Crkve  kojeg su mučili njegovi “podanici”.

Poskok.info