Lord David Owen, zajedno s drugim mirovnim posrednicima poput Cyrusa Vancea i Thorvalda Stoltenberga, odigrao je ključnu ulogu u pokušaju postizanja mira u Bosni i Hercegovini tijekom ratnih godina. Vance-Owenov plan predviđao je federalizaciju Bosne i Hercegovine kroz podjelu na provincije, što je moglo spriječiti kasniju eskalaciju sukoba. Međutim, predsjednik Clinton bio je velika prepreka ranijem postizanju dogovora i mira u BiH.
Na početku svog mandata Owen je Bošnjacima poručio da ne trebaju očekivati da će Zapad doći i riješiti sve njihove probleme. Danas, on vjeruje da je bio u pravu, naglašavajući važnost očuvanja Dejtonskog sporazuma. Prema Owenu, Clintonovo oklijevanje i nevoljkost da se uključi u rješavanje konflikta rezultirali su time da je rat trajao dulje, što je kulminiralo genocidom u Srebrenici.
Owen se prisjeća kako je američko oklijevanje u donošenju odluka, uključujući politiku sigurnih zona, pridonijelo tragediji u Srebrenici. Da je Clinton podržao Vance-Owen plan i da je bio spreman na raniju vojnu intervenciju, genocid u Srebrenici mogao je biti izbjegnut.
Owen je također kritizirao politiku sigurnih zona, ističući kako je ona bila iluzija jer nije bilo dovoljno vojnika UN-a da ih zaštiti, što je dovelo do katastrofe u Srebrenici. Kritizirao je američku nevoljkost da se uključe ranije i agresivnije u konflikt, sugerirajući da bi ranija vojna intervencija i prihvaćanje mirovnog plana moglo dovesti do bržeg završetka rata i spriječiti genocid.
Na direktno pitanje tko je bio prepreka ranijem postizanju dogovora i mira u Bosni i Hercegovini, Owen jasno kaže da je to bio američki predsjednik Clinton, čime implicira da su američko oklijevanje i neprihvaćanje plana suodgovorni za genocid.