Published On: Sub, svi 20th, 2017

Ljuljaju se temelji: I Vijeće ministara i entitetske vlade na staklenim nogama!

U vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini više nego ikada potrebna stabilna i čvrsta vlast na svim razinama koja će provoditi brojne reforme kako na europskom putu- a tiču se posebno gospodarske situacije, tako i one koje su ključ za unutarnju stabilnost države i harmonizaciju odnosa među narodima, svjedoci smo da je situacija daleko od stabilne, pri čemu se ljuljaju temelji sve tri vlade koje nose ključne procese-dvije entitetske te Vijeća ministara, piše Hrvatski Medijski Servis.

Velika politička kriza koja neprekidno traje već duže vrijeme ovih je dana kulminirala kroz potrese u vladajućim većinama kako na razini države tako i u Federaciji i Republici Srpskoj. Razloga za takvo stanje je mnogo, no u sva tri slučaja primjetan je sličan obrazac, a koji se može okarakterizirati sustavnim neslaganjem partnera oko nekih strateških poteza što u konačnici vodi do toga da je upitna prohodnost zakonskih rješenja u zakonodavnim tijelima vlasti, odnosno kolokvijalno rečeno većina se traži od slučaja do slučaja. U svemu je prisutno zasigurno i grupiranje i zauzimanje što boljih pozicija uoči izborne 2018. godine.

Takvo što je posebno izraženo na razini države gdje vladajuća koalicija unatoč nekim početnim uspjesima nikada zapravo nije uspjela pokazati kompaktnost i spremnost da se zajedno rješavaju problemi. Temelji su se počeli tresti posebice nakon odluke Bakira Izetbegovića, lidera SDA da se krene u reviziju presude protiv Srbije i to bez prethodnih razgovora s ostalim partnerima u okviru državnih institucija.

Kulminacija

A kriza je kulminirala ovih dana nakon što je Savez za promjene, koji je zapravo srpski dio državne vlasti uskratio podršku zakonskim rješenjima iz oblasti trošarina. Predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović komentirao je nedavno neusvajanje zakonskog rješenja o trošarinama kazavši kako je to rezultat jeftinog političkog kalkuliranja te je upozorio kako je vladajuća većina, i to na svim razinama, upitna. Pojasnio je kako čak i unutar iste stranke postoje potpuno različita stajališta o određenim ključnim pitanjima, aludirajući na SDA.

-Bojim se da nismo sigurni kako će se dalje stvari razvijati na državnoj razini, naglasio je Čović, koji je ipak nedavno govorio o tomu kako će unatoč potresima ova vlast vjerojatno “preživjeti” do izbora 2018. godine. Podsjetimo i kako je upravo HDZ u vrijeme sukoba oko zakonskog rješenja o trošarinama tražio da se barem na kolegijima oba Doma, u Vijeću ministara i Predsjedništvu postigne konsenzus oko dogovaranja kako ne bi dao doprinos rušenju parlamentarne većine.

Neizvjesnost

Takav stav i ne čudi s obzirom da bi pitanje rekonstrukcije vlasti na državnoj razini u ovo vrijeme kada se već očito zauzimaju pozicije pred opće izbore bilo komplicirano, jer odnosi su narušeni na više strana, kako u odnosu prema Savezu za promjene, tako i unutar bošnjačkog političkog korpusa te je neizvjesno na koji bi se način skupila neka nova potrebna većina u Parlamentu.

U modernim demokratskim sustavima krize se rješavaju, između ostalog, i raspisivanjem izvanrednih izbora, no u BiH takva mogućnost-zakonski ne postoji. Za predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića, pak, u BiH više nema parlamentarne većine koja bi jamčila stabilnost vlasti, ali je istodobno poručio kako će njegova vlada nastaviti obavljati svoj posao i nastojati donositi zakone i odluke u općem interesu. Kako učinkovito, to je ostalo nepoznato, no jasno je kako se u idućih pola godine do ulaska u izbornu godinu teško mogu očekivati značajniji pomaci na stabilizaciji zemlje.

Federacija konstantno u krizi

Ništa bolje nije ni u Federaciji BiH gdje se jedna za drugom redaju krize parlamentarne većine, a koje s vremena na vrijeme kulminiraju kod određenih veoma značajnih dokumenata ili zakonskih rješenja. Posljednji u nizu slučajeva je odbijanje izvješća o izvršenju proračuna Federacije za 2016. godinu, a što je pokazalo u kakvoj se nestabilnoj situaciji nalazi parlamentarna većina u Federaciji. Isto tako nešto ranije, oboreno je izvješće o radu Vlade, a što je bio povod za spekulacije kako ovu parlamentarnu većinu čeka rušenje. Pokazalo se da prilikom glasovanja na sjednici nije bilo 6 zastupnika iz SDA i 5 iz SBB BiH, što je dodatno aktualiziralo temu o nemogućnosti sređivanja stanja unutar bošnjačkog političkog korpusa.

No, potresi u odnosima koalicijskih partnera na relaciji SDA-HDZ su zabilježeni  ranije, a posebice na pitanju izgradnje autoceste kroz Hercegovinu, kao i oko novog zakonskog rješenja o MIO/PIO.

I u RS-u nestabilnije

Kada je pak riječ o Republici Srpskoj, vladajuća većina bila je uglavnom stabilna do prije nekoliko dana kada se pokazalo da odnosi u trojci SNSD-DNS-SP nisu tako idilični kako je izgledalo. “Puklo” je na prodaji 64,99 posto državnih dionica RŽR “Ljubija” za 92 milijuna maraka kompaniji “Izrael investment grupa” nakon čega Narodna skupština RS-a, a zahvaljujući glasovima DNS-a nije prihvatila odluku Vlade o spomenutoj prodaji.

Nedeljko Čubrilović, potpredsjednik DNS, ipak, je nakon sjednice umirivao situaciju govoreći kako je koalicija stabilna, odnosno da ukoliko padne na jednom glasovanju onda ne bi trebalo ni da postoji.

“Dodik i  Pavić su dugogodišnji suradnici i čisto sumnjam da odluka o “Ljubiji” može poremetiti odnose. Sigurno je da odluka neće imati utjecaja na stav DNS-a o izglasavanju nepovjerenja Vladi Srpske”, dodao je Čubrilović. Međutim, javnost se ne može oteti dojmu kako su odnosi poljuljani, a tomu treba dodati i inicijativu oporbe (SDS, PDP i NDP) za smjenu Vlade RS-a, a o čemu će biti govora na Narodnoj skupštini 31. svibnja. Prema svemu sudeći i RS ulazi u fazu neizvjesnosti, iako ne u tolikoj mjeri kao što je to izraženo na državnoj ili federalnoj razini vlasti./P.D./HMS/