Published On: Mon, Apr 22nd, 2013

LJUBIĆ: Može i izravni izbor uz hrvatsku federalnu jedinicu


SARAJEVO – Hrvati neće prihvatiti da im Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990.
Ljubić je rekao da je rješenje da se ozbiljno razgovara o prijedlozima hrvatskog bloka koji su u parlamentu, odnosno na stolu u pregovorima.
Ljubić, koji je i predsjedavajući Doma naroda Parlamenetarne skupštine BiH, rekao je da je u parlamentarnoj proceduri u obliku amandmana prijedlog dva HDZ-a o neizravnom načinu biranja članova Predsjedništva BiH i da je taj prijedlog prihvatila i Venecijanska komisija Vijeća Europe u okviru takozvanog Butmirskog procesa koji je tada bio podržan od SAD i EU.
On je za “Večernji list”, izdanje za BiH, istaknuo da se ne može prihvatiti formula po kojoj će dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH biti izabrana glasovima samo jednog naroda.
Na pitanje da li uopće više postoji federalna četvorka, Ljubić je rekao da nakon usvajanja Zakona o povoljnijem umirovljenju boračkih kategorija u Domu naroda federalnog Parlamenta, to pitanje postavlja i sebi, a postavit ga i na sastanku ove sedmice između četiri stranke koje više ne naziva četvorkom .
On je dodao da je OHR izgubio smisao postojanja, jer kada je trebao riješiti krizu povukao se i sve pasivno promatrao.

Cijeli interview:
‘Razočaran’ – ta riječ najbolje opisuje raspoloženje predsjednika HDZ-a 1990. nakon nekoliko testova koji su pokazali da za rješenja ključnih političkih pitanja koja vode k rješenju hrvatskog nacionalnog pitanja ne postoji spremnosti kompromisa bošnjačkih partnera. Ustavne promjene, ‘Sejdić – Finci’, zakon o povoljnijem umirovljenju bili su dovoljni za vrlo izričite reakcije. No, unatoč svemu Božo Ljubić ne gubi optimizam, najavljuje i nove inicijative.
• Posljednji istupi dužnosnika Europske komisije bili su s dozom zabrinutosti za BiH. Kako ste ih vi doživjeli?
Sama činjenica da se visoki dužnosnici EU na ovoj razini bave BiH je pozitivna. S druge strane, činjenica da nismo realizirali Mapu puta koju smo usuglasili prije skoro godinu dana zabrinjava jer prijeti nenadoknadiv zaostatak za susjedima na putu k EU. Ono što vidim kao pozitivnu stranu razgovora s gospodinom Fueleom i ostalim dužnosnicima EU je da oni sada (nadam se) apsolutno razumiju razloge zbog kojih do sada nije bilo moguće implementirati ovu presudu. Posebice želim vjerovati da razumiju hrvatsku poziciju. Zapravo, mi Hrvati najbolje možemo razumjeti poziciju pripadnika nacionalnih manjina jer je naša pozicija deprivilegirana na vrlo sličan način kao što je njihova. I zato tražimo rješenja koja će riješiti probleme nacionalnih manjina i ‘ostalih’, a jednako tako i Hrvata kako bi se, makar kada je izbor Predsjedništva i domova naroda u pitanju, izjednačili s druga dva konstitutivna naroda.
• Imate li dojam, a takve su se informacije mogle čuti, kako su Hrvati glavni krivci što nema rješenja slučaja ‘Sejdić – Finci’. Je li u pitanju čisti pragmatizam da se slomi Hrvate kao najslabiju kariku?
Ja ću biti još izravniji nego što glasi vaše pitanje. Nazvao bih to političkim oportunizmom. Čak u tome ima i elemenata cinizma gdje se zapravo, podržavajući stranu jačega nasuprot strane smisla i pravde, pokušava doći do rješenja. Kada bi to bilo dio rješenja, takvi stavovi, iako neprihvatljivi, bi bili razumljivi. Međutim, pokušaj da se presuda Suda u Strasbourgu riješi na ‘trik’ način, a ja tako gledam na prijedlog da se jedan član Predsjedništva bira u RS-u, a dvojica u Federaciji BiH bez etničkog atributa, predstavlja čisto birokratski pristup. Na taj se način ne rješava problem BiH već kreira neusporedivo veći problem.
• A kako se rješava?
Mi moramo kroz provedbu ove presude temeljno kreirati stanje većeg povjerenja između naroda i građana kao i povjerenja građana u državu BiH da bismo mogli rješavati nužna pitanja od interesa građana, ali i zahtjeve prema EU. To je moguće jedino da se ustavna pozicija tri konstitutivna naroda regulira na pravedan i prihvatljiv način. Trenutačno predsjedam Zastupničkim domom Parlamenta BiH i praktički nema sjednice Doma, a da se kroz raspravu o nekom od zakona koji se nađe na dnevnom redu ne prelamaju pitanja koja nisu riješena Cutillerovim planom, nisu riješena ratom, ni u Daytonu, ni mnoštvom pokušaja nakon Daytona. Zapravo, to su fundamentalna pitanja o ideji države BiH i njenoj strukturi i najmanje bi pomoglo BiH da se ta presuda implementira na trik način, preglasavanjem ili pritiskom na malobrojniji narod. Nema sjednice Doma kada neki od zakona ne bude oboren, ili odgođeno njegovo usvajanje bilo zbog nedostatka opće ili entitetske većine. Za 18 godina nakon Daytona nikada se nije desilo da su zastupnici iz hrvatskih stranaka bili uzrok.
• Je li, gospodine Ljubiću, bilo konkretnih upozorenja diplomata da ste vi i gospodin Čović krivci što to pitanje nije riješeno?
Imam informaciju da je takvo što izjavio jedan diplomat na redovitom “brifingu petkom“ veleposlanika Vijeća za provedbu mira, samo dan prije zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora.
• Postoji li bilo kakav način da vi i gospodin Čović popustite i prihvatite rješenja da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva?
Ne!
• Što je onda rješenje?
Rješenje je da ozbiljno razgovaramo o prijedlozima hrvatskog bloka koji su Parlamentu odnosno na stolu u pregovorima. U parlamentarnoj proceduri je u formi amandmana prijedlog dva HDZ-a o neizravnom načinu biranja članova Predsjedništva BiH. Prijedlog, koji je certificirala i Venecijanska komisija Vijeća Europe u okviru tzv. Butmirskog procesa koji je tada bio sponzoriran i podržan od SAD-a i Europske unije. Imamo i prijedlog izravnog izbora članova Predsjedništva, ali na način da dva kandidata iz Federacije BiH, pored glasova građana, trebaju imati i pobjedu u županijama s obje nacionalne većine. Ne može se prihvatiti formula po kojoj će dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH biti izabrani glasovima samo jednoga naroda. Naravno, spremni smo razgovarati i o svakom drugom prijedlogu koji uključuje principe koje smo usuglasili. Na žalost, takvih prijedloga nema od naših partnera. Čak se u zadnje vrijeme, onako „usput“, mogu čuti „natuknice“ kako ima „razmišljanja“ da ne bi trebalo isključiti niti mogućnost preglasavanja hrvatskih predstavnika stavljanjem u proceduru modela jedan iz RS dva iz Federacije bez nacionalnog predznaka. Navodno, kako i neki iz Strasbourga i Bruxellesa, nezadovoljni neizvršenjem presude Europskog suda, također slično razmišljaju.
• Ako bi ipak te ‘natuknice’ došle u fazu realizacije, bi li označile početak kraja ovakve BiH?
Ja takva ‘upozorenja’ vidim prije kao element pritiska i političko taktiziranje. Jer tko istinski razmišlja i misli Bosnu i Hercegovinu ne bi smio niti pomisliti na takav scenarij.
• Hipotetski postavljeno, biste li pristali na ukidanje nacionalnog prefiksa ako bi postojala hrvatska federalna jedinica?
Da! Da, čak i pod uvjetom kada bi Hrvati u njoj bili makar relativna većina, a sada imamo dva entiteta koji imaju apsolutnu srpsku odnosno bošnjačku većinu
Jesu li vas s jedne strane razočarali SNSD i SDS isticanjem prijedloga o izravnom načinu biranja članova Predsjedništva iz entiteta, a s druge strane SDP i SDA koji ne odustaju od sustava majorizacije Hrvata?
Ne bih rekao da su me razočarali, više iznenadili. Dugo sam vjerovao da će stranke iz RS-a prihvatiti neizravni način izbora članova Predsjedništva jer ni na koji način ne ugrožava poziciju i autonomiju entiteta ili položaja Srba u BiH. Izrijekom sam tražio od gospodina Dodika da mi ponudi bilo koji argument zbog čega taj model za njih nije prihvatljiv. Vjerujte, nisam dobio nijedan protuargument osim da se to od njih u presudi ne traži. Odnosno ne prihvaćaju zato što ne moraju. To što ne moram, za mene nije nikakav argument.
• A stranke iz Federacije?
Ovdje bih mogao čak reći da sam razočaran. Jer radi se o strankama i političarima kojima su puna usta zaklinjanja u suverenu, stabilnu i prosperitetnu državu B i H. Sada kada sa pružila prilika da, po prvi put nakon Daytona sami počnemo uspostavu takve države, kada u nama imaju partnera za to, neki to, usudio bih se reći neodgovorno, odbacuju. Frustriran takvim odnosom jednom od njih sam postavio izravno pitanje: “Dokle ćete se vi Bošnjaci poigravati sudbinom države Bosne i Hercegovine“?
• U čemu je onda problem, zašto nema dogovora?
Ja problem vidim u tome što nema suglasja oko ranga vrednota koje zastupamo u razgovorima. Ako nema suglasja oko ranga vrednota i ciljeva, onda ne može doći do dogovora.
• Što time sugerirate?
Kada su u pitanju dva HDZ-a, mi branimo poziciju hrvatskog naroda, politički subjektivitet, konstitutivnost i pravo toga naroda na BiH. Zapravo, zastupamo rješenja jedino moguće i samoodržive Bosne i Hercegovine. I uopće ne razmišljamo kakva će biti pozicija moje stranke ili neke druge ako se usvoji neki od modela. S druge strane, imamo drugi rang vrijednosti gdje se isključivo vodi računa o poziciji stranke i o tome što će reći biračko tijelo. Kako će to iskoristiti druga politička opcija unutar bošnjačkog naroda ako se prihvati određeno rješenje.
• Je li moguće nadići jednu shizofrenu situaciju koja se pojavljuje među bošnjačkim strankama kao kada je Tihić prihvatio preustroj zemlje u Prudu, naložena je lomača, do toga da se Lagumdžija proglasio nacionalnim izdajnikom kada je navodno pristao da Hrvatima Bošnjaci neće birati članove Predsjedništva?
To je besmisao ove situacije u kojoj se nalazimo u BiH. Iz vašeg pitanja se može doći do jednoga zaključka zapravo i da kroz implementaciju ove presude većinske bošnjačke stranke vode međusobno utakmicu. To što bi ishod bio preko leđa Hrvata i na štetu BiH čini se da ih mnogo ne zabrinjava
• Postoji li više uopće federalna četvorka nakon neodgovora oko ustavnih reformi, ali i nametanja zakona o razvojačenim braniteljima?
To je dobro pitanje i ja istinski, posebice nakon ishoda glasovanja u Domu naroda oko zakona o povoljnom umirovljenju…, to pitanje postavljam sebi, a postavit ću ga i na sastanku ovoga tjedna između četiri stranke koju više ne nazivam četvorkom. Odnos jedne od tih stranaka prema prijedlozima hrvatskih stranaka glede implementacije presude Suda za ljudska prava, kao i prigodom glasovanja o zakonu o prijevremenom povoljnom umirovljenju branitelja krajnje je zabrinjavajući i indikativan. Ja, naime, do sada nisam vidio da je ova “vlada”, ili kako je god zvali, donijela ijednu odluku koja bi bila na štetu temeljnih interesa bilo koje od stranaka koje su činile bivšu platformašku koaliciju. Svi “uredno upravljaju” javnim poduzećima i fondovima koje su zaposjeli prije dvije godine. Ovo je zadnji trenutak kada se ovo pitanje treba postaviti.
• Vjerujte li vi onda da je blizu razlaz nove parlamentarne većine četvorke?
Parlamentarne većine u pravome smislu nikada nije ni bilo u kojoj bi bili HDZ ‘90. i HDZ BiH. Bila je to jedna četvorka kojoj nije dopušteno da bude nova vlast raznim proceduralnim manipulacijama, a u tome nije pomogla ni međunarodna zajednica.
• Kako u tome kontekstu gledate na međunarodnu zajednicu, je li vrijeme da se konačno zahvali njezinoj upravi u BiH?
Međunarodna zajednica kao politički subjekt ne postoji. Što se tiče uloge Europske unije, ona je neophodna i čak smatram da bi trebala biti jača. Kada je u pitanju OHR…
• Prije svega sam na taj ured i mislio kada sam vam postavio prijašnje pitanje?
Da. Ured visokog predstavnika je izgubio svaki smisao postojanja u ovom obliku i kapacitetu i sveo se na zadovoljenje karijernih ili egzistencijalnih interesa određenog broja ljudi. Pri tome se za financiranje OHR-a troše ogromna sredstva međunarodne zajednice koja se knjiže kao donacije za Bosnu i Hercegovinu i sigurno bi se mogla usmjeriti za korisnije svrhe kao što je otvaranje radnih mjesta npr. No, s druge strane OHR je dio Daytona. Da budem precizniji, provedba civilnog dijela sporazuma je aneks X. mirovnog sporazuma – dok postoji Daytonski Ustav treba postojati neka uloga OHR-a, samo što ona u tome slučaju ne treba biti onakva kakva je sada. Zapravo, OHR je u posljednje dvije godine povukao samo jedan značajan potez i bio je štetan. Suspendirao je odluku Središnjeg izbornog povjerenstva, jedinog tijela zaduženog za provedbu i verifikaciju izbornih rezultata i time odlučujuće doprinio ovoj krizi u Federaciji. Oduzeo mogućnost Sudu BiH da presuđuje o meritumu… Sada, kada pokušavamo sanirati ovu krizu, OHR se ponaša neshvatljivo pasivno. I u tome smislu je OHR izgubio i svaki kredibilitet.
Sadašnja politika HDZ-a 1990. je ispravna i ostajem je podržati
Približava se održavanje Sabora HDZ-a 1990., spominju se neke kandidature. Što očekivati, hoćete li se vi kandidirati? 
Sabor je planiran za kraj lipnja i bit će vjerojatno održan u Mostaru, kao i dosadašnji sabori. Što se tiče kandidatura, na Središnjem odboru stranke koji će se održati u drugoj polovini svibnja otvorit će se formalni kandidacijski postupci. Zato je prerano govoriti o kandidaturama.
 
Kakav smjer politike HDZ-a 1990. očekujete nakon sljedećeg Sabora? 
Vjerojatno HDZ 1990. nije ispunio sva očekivanja. Ali, tvrdim s potpunom sigurnošću da je na političku scenu Hrvata i BiH donio jednu novi kvalitetu i da temeljem toga ova politika zaslužuje opstati i jačati. To je politika koja na prvo mjesto stavlja opći interes, to je politika kojoj je interes naroda ispred stranačkog i osobnog, to je politika koja na isti način zastupa hrvatske interese bez obzira na regiju u kojoj žive. To je politika koja je spremna za međustranačku utakmicu kad je za to vrijeme, a za suradnju kada je to neophodno i korisno. Takvu politiku dakle ne treba mijenjati, protagoniste, koji se u to ne uklapaju, da. Takvu politiku ja sam spreman podržati i u njoj ostati na bilo kojoj poziciji, naravno dok me zdravlje služi barem koliko do sada.
Hrvatskoj bi sada strateški interes trebao biti opstanak Hrvata u BiH 
Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju pojedini nedobronamjerni vide i kao način za rješenje ‘hrvatskog pitanja’ u BiH i same BiH u smislu da će odseliti. Plašite li se vi takvog raspleta? 
To je povijesni trenutak za Hrvatsku i za sve Hrvate, ne samo u BiH nego u cijelome svijetu. Što se tiče Hrvata u BiH ovo jest istodobno prilika i izazov. Hrvati iz BiH trebaju učiniti sve da ova zemlja što prije krene k EU i da se priključi Hrvatskoj u Uniji. U svakom slučaju, ulazak Hrvatske u EU će imati pozitivne učinke za BiH, ali i Hrvate u BiH. Naravno, ako BiH bude zaostajala izvan procesa europskih integracija, što se nadam se neće dogoditi, onda bi ulazak Hrvatske u EU nosio sa sobom i određena iskušenja da dio Hrvata potraže svoju budućnost u RH što ne bi bilo dobro ni za BiH, ali ni za Hrvatsku. Nakon što je Hrvatska ostvarila svoja dva strateška cilja – ulazak u NATO i EU, sljedeći primarni strateški cilj Hrvatske treba biti stabilizacija BiH i cijele regije, a posebice ostanak i opstanak Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda. A onda se kroz programe ekonomske unije stvore i ekonomski motivi da Hrvati vide svoju budućnost u BiH.
Jesu li vas iznenadili rezultati izbora za Europski parlament, napose oporavak HDZ-a? 
Uspjeh HDZ-a, prije svega svjedoči o jednoj organizacijskoj konsolidaciji stranke pod vodstvom Karamarka i ja mu na tome čestitam. Smatram da je to dobro i za HDZ, ali i za Hrvatsku. Ja Hrvatskoj želim sposobnu vlast, ali i jaku oporbu. Ne treba se ni HDZ međutim uljuljkivati na ovome uspjehu zbog toga što ova mala izlaznost nije do kraja relevantan pokazatelj. Svaki izbori su utakmica za sebe. Lokalni izbori će, po meni, dati više odgovora o trendu odnosa među strankama.
Hrvatskoj bi sada strateški interes trebao biti opstanak Hrvata u BiH 
Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju pojedini nedobronamjerni vide i kao način za rješenje ‘hrvatskog pitanja’ u BiH i same BiH u smislu da će odseliti. Plašite li se vi takvog raspleta? 
To je povijesni trenutak za Hrvatsku i za sve Hrvate, ne samo u BiH nego u cijelome svijetu. Što se tiče Hrvata u BiH ovo jest istodobno prilika i izazov. Hrvati iz BiH trebaju učiniti sve da ova zemlja što prije krene k EU i da se priključi Hrvatskoj u Uniji. U svakom slučaju, ulazak Hrvatske u EU će imati pozitivne učinke za BiH, ali i Hrvate u BiH. Naravno, ako BiH bude zaostajala izvan procesa europskih integracija, što se nadam se neće dogoditi, onda bi ulazak Hrvatske u EU nosio sa sobom i određena iskušenja da dio Hrvata potraže svoju budućnost u RH što ne bi bilo dobro ni za BiH, ali ni za Hrvatsku. Nakon što je Hrvatska ostvarila svoja dva strateška cilja – ulazak u NATO i EU, sljedeći primarni strateški cilj Hrvatske treba biti stabilizacija BiH i cijele regije, a posebice ostanak i opstanak Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda. A onda se kroz programe ekonomske unije stvore i ekonomski motivi da Hrvati vide svoju budućnost u BiH.
Jesu li vas iznenadili rezultati izbora za Europski parlament, napose oporavak HDZ-a? 
Uspjeh HDZ-a, prije svega svjedoči o jednoj organizacijskoj konsolidaciji stranke pod vodstvom Karamarka i ja mu na tome čestitam. Smatram da je to dobro i za HDZ, ali i za Hrvatsku. Ja Hrvatskoj želim sposobnu vlast, ali i jaku oporbu. Ne treba se ni HDZ međutim uljuljkivati na ovome uspjehu zbog toga što ova mala izlaznost nije do kraja relevantan pokazatelj. Svaki izbori su utakmica za sebe. Lokalni izbori će, po meni, dati više odgovora o trendu odnosa među strankama.