Published On: Fri, Sep 18th, 2020

Ljubić: Izetbegović se povukao iz pregovora, na potezu su međunarodni sponzori Mostarskog sporazuma

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Božo Ljubić govorio je za Hrvatski Medijski Servis o neuspijelom sastanku lidera HDZ BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića o izmjenama Izbornog zakona te posjet srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Zagrebu, gdje je razgovarao s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Kako komentirate Izetbegovićevu izjavu nakon razgovora s Čovićem da se mora prvo formirati Vlada Federacije, i završiti lokalni izbori, pa tek onda razgovarati o izmjenama Izbornog zakona?

LJUBIĆ: „Mostarski sporazum“, čija jedna točka se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH u skladu s Odlukom Ustavnog suda BiH, da se omogući legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda jasno definira obveze i rokove i ne poznaje uvjetovanja. Ako je to Izetbegovićev definitivni stav, onda to ukazuje na još jedno u nizu, odustajanja od potpisanih sporazuma bošnjačkih političkih predstavnika. U tom slučaju su na potezu međunarodni dužnosnici kao svjedoci i sponzori Sporazuma. Međutim, kad je u pitanju meritum, a to je poštivanje Ustava i Odluke Ustavnog suda BiH, onda su stvari potpuno jasne. Naime, Odluke Ustavnog suda su obvezujuće i moraju se provesti u propisanom roku, koji je ne nažalost debelo premašen. S ustavnog stajališta odluke Ustavnog suda su mnogo većeg ranga nego sporazumi političkih lidera, i stoga obvezujuće posebice za političke lidere.

HMS: Izetbegović kaže kako će SDA dosljedno poštovati Ustav BiH, a onda nastavlja kako narodi imaju pravo birati svoje predstavnike, ali da domovi naroda ne mogu imati iste ovlasti kao zastupnički domovi i da manjina ne može “terorizirati većinu” u zastupničkim domovima, te da predstavnici naroda imaju samo pravo štititi vitalni nacionalni interes. Kako komentirate tu njegovu izjavu?.

LJUBIĆ: Teško mi je na konzistentan način komentirati nekonzistentna pa i kontradiktorna i neustavna stajališta, te se stoga ne želim u to niti upuštati. Ustav BiH je jasan. Parlamentarna skupština BiH ,jednako kao i Federalni parlament, sastoji se od dva u svemu ravnopravna doma izuzev u potvrđivanju Vlade odnosno Vijeća ministara. To će tako ostati sve dotle dok se u parlamentarnoj proceduri uz suglasnost legitimnih predstavnika sva tri naroda ne promjeni Ustav i to ne ovisi od dobre volje niti jednog lidera ili stranke pa makar to bila i SDA. Teze bošnjačkih čelnika da se reduciranje nadležnosti Doma naroda postavlja kao uvjet implementaciji Odluke Ustavnog suda u „predmetu Ljubić“ nisu nove. Dok se Dom naroda popunjavao na neustavan način, kako je to utvrdio Ustavni sud BiH, čelnicima bošnjačkih stranaka nisu smetale nadležnosti Doma naroda. Iz toga se dade isčitati da su i oni svjesni da će se Odluka Ustavnog suda morati implementirati, pa se sada iznose teze koje nemaju nikakve dodirne točke s Odlukom Ustavnog suda BiH o popuni Doma naroda.

HMS: Vjerujete li da je s predstavnicima SDA moguće postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, onako kako to traži presuda Ustavnog suda i presude suda u Strasbourgu, na što su se Mostarskim sporazumom obvezali Čović i Izetbegović?

LJUBIĆ: Da bi vjerovali nekomu značilo bi da u njega imamo povjerenja, da se u njega možemo pouzdati. Bojim se da to u ovom konkretnom slučaju nije tako. Stoga svoje uvjerenje da će Izborni zakon biti izmijenjen, na način da se osigura Ustavom zajamčeno legitimno narodno predstavljanje, temeljim na obvezama koje proizlaze iz Ustava i odluka Ustavnog suda. Temeljim to uvjerenje i na temelju obveza međunarodnih sponzora, svjedoka i potpisnika Mirovnog sporazuma iz Daytona, uključujući i naše susjede Hrvatsku i Srbiju. Blokada izmjena Izbornog zakona suprotno odluci Ustavnog suda znači dalju destabilizaciju, zastoj u socioekonomskom razvoju i put u jednosmjernu slijepu ulicu Bosne i Hercegovine s neizvjesnim ishodom na kraju tog puta.

HMS: Ukoliko bošnjačka politika ne prihvati izmjene Izbornog zakona, onako kako je to predviđeno “Mostarskim sporazumom” što treba biti odgovor hrvatske politike u BiH?

LJUBIĆ: Sve radimo da dođemo do odgovarajućih izmjena Izbornog zakona u dogovorenoj i demokratskoj proceduri. Pri tome računamo i na podršku institucija EU, Europskog parlamenta i Komisije. Bilo bi mnogo lakše ako bi i na drugoj strani naišli na odgovarajuću razinu političke i državne odgovornosti. Bilo kako bilo, mi hrvatski predstavnici smo odlučni obraniti naše pravo na Bosnu i Hercegovinu, kojoj smo kroz povijest mi Hrvati katolici davali vlastiti politički, kulturni i duhovni pečat od povelje Kulina Ban, sedam stoljeća franjevačke redo-države Bosne Srebrene do uspostave nezavisnosti, domovinskog rata i nakon toga.

Hrvati su obranili i organizirali život u znatnom dijelu Bosne i Hercegovine u domovinskom ratu. U temelje Bosne i Hercegovine je ugrađen hrvatski entitet, HRHB, temeljem Washingtonskog sporazuma iz 1994., a preko Daytonskog sporazuma o implementaciji Federacije BiH i u Daytonski sporazum. Hrvatski politički predstavnici okupljeni u HNS-u BiH su pravni i politički sljednici potpisnika Washingtonskog i Daytonskog sporazuma u ime Hrvata BiH. Kao takvi, imamo dvostruku odgovornost. S jedne strane prema navedenim sporazumima čiji smo potpisnici, a s druge strane prema narodu kojega predstavljamo i u čije ime su sporazumi potpisani. Ta odgovornost daje nam pravo, ali i obvezu, poštovati i provoditi ove sporazume te zaštiti legitimne interese Hrvata kao jednog od tri konstitutivna jednakopravna naroda u BiH. U višenacionalnim državnim zajednicama, što BiH zasigurno jeste, prava zajednica se štite kroz institucionalnu ravnopravnost, čemu je temelj Izborni zakon ili kroz teritorijalnu autonomiju ili na oba načina. Mi smo zasada fokusirani na izmjene Izbornog zakona.

HMS: Najviši bošnjački dužnosnici Izetbegović, Džaferović, Komšić, Turković su oštro napali hrvatski državni vrh jer je primio Milorada Dodika u posjet, a tim napadima su se pridružili i neki iz Hrvatske poput Vesne Pusić, Zlatka Hasanbegovića, Jadranke Kosor…. Kako Vi gledate na posjet Dodika Zagrebu?

LJUBIĆ: Hrvatska je vitalno zainteresira za stabilnost Bosne i Hercegovine i očuvanje konstitutivnosti i političkog subjektiviteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Srećom danas i na Pantovčaku i u Banskim dvorima imamo lidere koji su svjesni ovog strateškog državnog i nacionalnog interesa. Ne samo da su svjesni već su sposobni i voljni djelovati na realizaciji ovih državnih i nacionalnih interesa. Hrvatska je svjesna činjenice da u Bosni i Hercegovini nema legitimnog državnog stava niti oko jednog važnog unutarnje-političkog a kamoli vanjsko-političkog pitanja i stoga u želji da pomogne treba razgovarati s onima koji legitimno predstavljaju konstitutivne narode. Vezano za Dodikovu posjetu Zagrebu jasno je komunicirano da je on primarno primljen isključivo kao legitimno izabrani predstavnik srpskog naroda, a sekundarno se razgovaralo i o nekim infrastrukturnim projektima na granici, s obzirom na Dodikov autoritet, skoro na pola Bosne i Hercegovine. Nadam se da će se nastaviti razgovori i s legitimnim predstavnicima Bošnjaka. Kontakti hrvatskih predstavnika sa Zagrebom i obratno su već praksa. Međutim, smatram da bi Zagreb trebao pozvati upravo predstavnike Hrvatskog narodnog sabora BiH koji predstavlja preko 95% hrvatske političke volje u BiH.

HMS: Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić je ponovio svoje zalaganje za ukidanje konstitutivnosti naroda kao “sovjetskog modela” koji “ne postoji nigdje u Europi”. Na taj otvoreni atak na nadkrovljujuće načelo Ustava BiH nije reagirao ni “tumač daytona” Inzko, niti itko od međunarodnih predstavnika. Zašto?

LJUBIĆ: Notorni Komšić ne zaslužuje moj komentar. Međutim Valentinu Inzku, koji po aneksu X Daytonskog mirovnog sporazuma ima ulogu skrbiti između ostalog o provedbi i anexa IV-Ustava BiH postavio bi par pitanja, odnosno poruka. Nadam se da se slažemo da je Ustavni sud BiH, vrhovni tumač Ustava i ustavnosti u BiH? Stoga bih ga podsjetio na točku 49. Odluke Ustavnog suda U-23/14 (predmet Ljubić): „Ustavni sud ponovno podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika“. Podsjećam gospodina Inzka i na Odluku Ustavnog suda BiH U-5/98 gdje stoji kako je načelo konstitutivnosti „natkrovljujuće načelo“ Ustava BiH s kojim trebaju biti usklađena sva ostala ustavna načela i zakonske norme, pa tako i Izborni zakon BiH. Podsjećam Inzka, također, na dio Odluke Ustavnog suda U-23/14: „Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno političkim razinama je ta koja omogućuje legitimitet predstavnicima zajednice“.

Oni koji negiraju konstitutivnost naroda, ruše same temelje ustavne strukture Bosne i Hercegovine. Podrivaju Daytonski mirovni sporazum, čime ugrožavaju teško postignut mir u Bosni i Hercegovini i široj regiji. Obveza je i odgovornost Visokog predstavnika, sukladno aneksu 10 Mirovnog sporazuma, barem osuditi takvo protuustavno djelovanje ako već ne želi koristiti „bonske ovlasti“. I na kraju gospodine Inzko, ljubomoran sam da ne kažem frustriran jer stalno govorite kako treba provesti apelaciju Sejdić –Finci, s čime se slažem, a nikada „predmet Ljubić“. Pa pobogu gosp. Inzko, nismo ni ja a ni Vi krivi što je Vaš zemljak Petritsch svojim amandmanima, derogirao Ustav i kreirao stanje na koje sam i ja i Ustavi sud morali reagirati. Vi imate priliku pomoći da se to ispravi.