Četvrtak, 28 ožujka, 2024

LJUBIĆ: Bosna i Hercegovina bi bila građanska i s pet entiteta

Must Read

Gospodine Ljubiću, pitanje svih pitanja u BiH danas je slanje ANP-a, koji bi značio nastavak napretka BiH na putu ka NATO-u. Milorad Dodik kaže da se to neće desiti ni u ovom ni u narednom mandatu. Kako biste mu Vi kao jedan od čelnih ljudi HNS-a, koji za sebe kaže da je predvodnik tog puta, odgovorili?

– Pitanje svih pitanja za BiH je kako doći do racionalnog, za sva tri konstitutivna naroda, prihvatljivog ustroja funkcionalne i samoodržive BiH. Kada to postignemo, onda ćemo mnogo lakše rješavati i unutarnja i vanjskopolitička pitanja.

Što se tiče članstva BiH u EU i NATO-u, HNSBiH bez izuzetka i bez bilo kakve zadrške ulazak u EU i NATO vidi kao strateški interes hrvatskog naroda u BiH. Vjerujemo da je to u najboljem interesu i ostalih naroda i građana u BiH. Pritom, imamo potrebu naglasiti kako NATO nije samo vojni savez već i sigurnosna alijansa i okvir za ekonomski i socijalni razvoj. Stoga, uvažavajući sve naše specifičnosti, smatramo kako treba uporno i pažljivo graditi konsenzus svih naroda i građana za pristupanje BiH ovoj alijansi.

Da li stranke HNS-a pristaju na uvjet SNSD-a da se imenuje mandatar bez slanja ANP-a?

– Imenovanje mandatara Vijeća ministara u ovom momentu je odgovornost samo tri člana Predsjedništva BiH. S obzirom na to da hrvatski narod u Predsjedništvu nema svog predstavnika, to nije odgovornost HNS-a. Kada mandatar bude imenovan i kada prijedlog dođe u parlamentarnu proceduru, stranke članice HNS-a će se u PSBiH odrediti o njegovoj prihvatljivosti. U svakom slučaju, stajalište HNS-a je da treba žurno pristupiti izboru Vijeća ministara. Slijedom toga ostajemo privrženi principima koje su potpisala tri predstavnika pobjedničkih stranaka na izborima, zagovarajući dijalog da se taj sporazum i implementira.

 

Stranke HNS-a u više su navrata iznijele stav da formiranje vlasti ne treba ničim uslovljavati. Da li to znači da izmjene Izbornog zakona nisu uslov za formiranje Vlade Federacije BiH, što su Vas nedavno pitali iz SDA?

– Nadam se da ste mogli konstatirati da se ne bavim političkim spinovima niti stranačkim prepucavanjima. Za mene je pitanje svih pitanja kako naći put izlaska iz ove političke, institucionalne i ustavne krize, za koju se sve češće čuje da je najdublja od Daytona do danas. Stoga, kao što sam rekao u svom govoru prije nekoliko dana prilikom obilježavanja 26 obljetnice uspostave HRHB, najbolji pristup rješavanju bh. političke i institucionalne krize je žurno formiranje vlasti u paketu s izmjenama Izbornog zakona, koje trebaju omogućiti legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, kako to nalaže odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, te provedba presude Europskog suda za ljudska prava na način da se svaki građanin može kandidirati za Predsjedništvo, a da konstitutivni narodi imaju jednak utjecaj na izbor triju članova Predsjedništva.

Izmjene Izbornog zakona, nužne za provođenje spomenutih odluka, mogu u vrlo kratkom roku BiH pretvoriti u kredibilnog kandidata za euroatlantske integracije i pristupanje EU i NATO-u, zajedno s ostalim susjedima. Simultano i komplementarno s procesima pristupanja, treba pristupiti i pregovorima o izmjenama Ustava koje će BiH učiniti sposobnom i podobnom za euroatlantske integracije. Bez formiranja legitimne vlasti ne može biti napretka ni na euroatlantskom putu ni na putu ostalih reformi.

Kako komentirate stav specijalnog predstavnika državnog sekretara SAD-a Matthewa Palmera da je vizija SAD-a da sve države na Zapadnom Balkanu trebaju biti građanske?

– Tumačenje Palmerove izjave na vulgaran način, kao izbor vlasti po principu jedan čovjek jedan glas uz zadržavanje postojećeg dvoentitetskog ustroja BiH, može biti primamljivo samo za jedan od dva nacionalistička koncepta uređenja BiH, jedan koji želi dominaciju u čitavoj BiH ili privremeno barem na njenom dijelu i drugi koji to već ostvaruje na dijelu BiH. Siguran sam da Palmer nije mislio na takvu građansku BiH, jer bi to bio put u dalju destabilizaciju s neizvjesnim ishodom.

Iskustva višenacionalnih federacija potvrđuju federalizam kao model ustroja u kojem se nacionalno i građansko međusobno ne isključuju, već se harmonično uvjetuju i nadopunjuju. Ako tako shvatamo demokraciju u višenacionalnim državama, onda Palmerova izjava ne odudara od stajališta HNS-a BiH. Nažalost, BiH ustrojena u dva entiteta, u kojima su Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda u manjini i suočavaju se s kršenjem svojih nacionalnih i građanskih prava, nije ustrojena u skladu s ovim principima. Slično je i s pripadnicima druga dva naroda koji se nalaze u položaju manjine u jednom od dva entiteta. Stoga, treba tražiti rješenje za BiH u kojemu će se građanska, a time i nacionalna prava svih konstitutivnih naroda poštovati u svakom dijelu zemlje.

Moje pitanje za “građane” je ako Bosna i Hercegovina s dva entiteta može biti građanska, zašto to ne bi mogla biti i sa tri ili sa pet naprimjer? Po mom dubokom uvjerenju, Bosna i Hercegovina može biti stabilna i funkcionalna jedino kao država triju ravnopravnih konstitutivnih naroda, uređena na načelima decentralizacije, subsidijarnosti i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana, kako je to višekratno preporučeno u rezolucijama Europskog parlamenta. U svjetlu tih preporuka i duhu Dejtonskoga ustava, Bosnu i Hercegovinu vidim kao istinsku višenacionalnu federaciju s elementima zajedničke ili podijeljene uprave na razini države, te elementima teritorijalne samouprave na srednjoj razini vlasti.

Milorad Dodik nedavno je poručio da će fizički spriječiti namjeru kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Livnu da 13. rujna u Drvaru obilježi 24 godine od oslobođenja Bosanskog Grahova, Glamoča i Drvara. Je li HDZ nakon ovoga odustao od organizacije skupa?

– Nisam član HDZ-a BiH niti bilo koje druge stranke, tako da preporučujem da to pitanje postavite nekomu iz HDZ-a. Osobno mogu reći da s ponosom obilježavamo uspjehe HVO-a, s pijetetom stradanja pripadnika hrvatskog naroda i suosjećamo sa stradanjima nevinih pripadnika drugih naroda, posebice ako su stradali od ruke pripadnika hrvatskog naroda. I imamo snage za to ispričati.

 

U posljednje vrijeme se špekulira da bi stranci mogli okupiti pobjednike izbora i doprinijeti formiranju vlasti. Hoće li se to desiti i o kojim je strancima riječ?

– Nemam pouzdane informacije o tome. Međutim, čim se takva pitanja postavljaju, jasno je da mi u BiH moramo pristupiti novom dogovoru, pa i novom ustavnom ugovoru koji će nam omogućiti da sami vodimo ovu državu.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
- Advertisement -
Последний

LJUDI VAŽNI ZA POVIJEST HRVATA U BIH: Ličanin Marko Mesić

Potomak je ugledne i junačke ličke obitelji. Rodio se u Brinju 1640. godine. Godine 1670. bio je župnik u...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com