Ljubić: Ako visoki predstavnik može nametnuti amandmane, može i Izborni zakon

Čelnik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u pismu zapadnim diplomatima upozorio je da je to izravna prijetnja miru i stabilnosti zemlje. Najavio je poduzimanje koraka za teritorijalni preustroj BiH. Ipak, još ne odustaju od promjena Izbornog zakona.

Čović zabrinut

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović uputio je dopis premijeru Plenkoviću u kojemu predlaže sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kao razlog navodi opasnosti da Hrvati u BiH neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti te da će izgubiti ravnopravnost i ustavna prava.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako je jučer i prekjučer bio u Mostaru na konferenciji o budućnosti Europe.

“Razgovarali smo s Draganom Čovićem koji je izrazio zabrinutost i nezadovoljstvo zbog nepostizanja dogovora što opet ne znači da se nije uspjelo. Hrvatska Vlada, premijer i svi mi koji smo radili, uložili smo veliki politički kapital, napore i snažnu reputaciju koju uživamo unutar EU-a kako bismo osnažili interes zemalja članica za promjenom Izbornog zakona. Promjena izbornog zakona jedan je od 14 prioriteta kriterija koje BiH treba ispuniti kako bi stekla status za članstvo u EU”, istaknuo je.

Rekao je kako se nikada u povijesti nije našlo u strateškom dokumentu – konstitutivnost, jednakopravnost i promjena Izbornog zakona.

“Strateški kompas je jedinstveni dokument za sljedećih 10 godina, koji na 49 stranica razlaže način na koji EU želi vidjeti jačanje sigurnosti, obrane, stvaranje otpornosti pred utjecajem trećih zemalja”, rekao je.

Dodao je kako se s BiH stalno bave i ona je stalno u agendi.

“Ne trebamo Vijeće nacionalne sigurnosti da bi saznali nešto novo. Vlada je ovdje kompas, a premijer je navigator. Naša reputacija je narušena u međunarodnoj zajednici zbog izjava Zorana Milanovića”, rekao je.

Nema Izbornog zakona?

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić naglasio je kako BiH trenutno nema Izborni zakon.

“Ustavni sud BiH, nakon što parlament nije promijenio Izborni zakon u zadanom roku, izbrisao je određene članke izbornog zakona, tako da danas nemamo način kako da na ustavan i zakonit način izaberemo Dom naroda Federacije BiH i time predsjednika i vladu federacije i 2/3 Doma naroda parlamentarne skupštine BIH. Nažalost, do dogovora nije došlo. Susreli smo se s opstrukcijama, dijela “mainstream” bošnjačke politike. Problem je što Središnje izborno povjerenstvo nije imenovano na zakonit način”, rekao je.

Istaknuo je da BiH nije istinski suverena država kao ostale države u Europi.

“BiH je još uvijek jedan neproklamirani protektorat ili zemlja pod skrbništvom međunarodne zajednice. Visoki predstavnik može nametnuti Izborni zakon kao što je nedavno nametnuo zakon o državnoj imovini. Ako visoki predstavnik ima autoritet da nametne amandmane na Ustav, onda ima mogućnost da nametne Izborni zakon jer ima jasan okvir. Četiri godine institucije su blokirane i ništa bitno se ne događa”, naglasio je.

Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković je naglasio kako je BiH suverena država sa svojim granicama, teritorijem te da ima propise, zakone i Ustav.

Sukob HDZ-a i SDA?

“Impresivno je kako se ova tema pretvara u temu Izbornog zakona i izbor člana iz redova hrvatskog naroda i kako se zanemaruje reforma cjelokupnog Ustava. Hrvat u Republici Srpskoj se ne može kandidirati za člana predsjedništva, isto tako Srbin iz Sarajeva, ni Židovi, Romi i ostali koji ne pripadaju etničkim skupinama. Rekao sam da nije fer da dominira tema izbora člana iz redova hrvatskog naroda. Nije na stolu samo bila ta tema. Tema je bila raspakiravanje te luđačke etničke košulje i uvođenje građanskog koncepta, barem za početak na scenu, a onda njegovog razvijanja uz razlike koje narodi u BiH imaju”, rekao je.

Naglasio je kako se sad mogu čuti prijetnje iz Hrvatske.

“Mi smo stoljećima susjedi. Bosanci i Hercegovci su hrabar i častan narod koji ne trpi prijetnje. S nama se ne može razgovarati porukama rata. Nema nikakvog trećeg entiteta, ni prijetnji. Mi smo spremni za stodnevne razgovore kako bi našli rješenje za probleme u BiH. Politički lideri u Hrvatskoj moraju sebi objasniti – kako su došli u situaciju da su im glavni partneri u BiH ljudi iz Republike Srpske u kojoj ne živi 93 posto Hrvata, koji su tamo živjeli prije agresije na BiH. Ovdje su kreirani sukobi SDA i HDZ-a koji to prenose konceptualno na sukobe naroda, a prelako se dogovaraju o temama koje su za njih istinski važne”, rekao je Konaković.

Grlić Radman se nadovezao kako se BiH želi vidjeti kao prosperitetna, stabilna i institucionalno- funkcionalnu država.

“Ovdje nije stvar HDZ-a, nego malih stranaka koje su okupljene u HNS-u. Ovdje je ugrožen vitalni interes hrvatskog naroda u BiH. Izborni zakon ima puno praznina i ne možemo dozvoliti da je Dom naroda popunjavanje i da je to izostavljeno. Dom naroda je ustavna kategorija”, naglasio je.

Hrvatska se ‘mora’ miješati

Predsjednik saborskog odbora za europske poslove (Socijaldemokrati) Domagoj Hajduković je rekao kako se Hrvatska mora miješati jer je jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma.

“Hrvatska ima vitalni interes u BiH. U ovom trenutku izbori se događaju prema zakonu koji nije ustavan. Ne znam za takav slučaj u Europi, znam negdje u Africi i ne baš laskavim demokratskim zemljama. Evidentno je da se tu nešto mora promijeniti i Hrvatska mora biti u tome akter. Ne bih to tumačio da zveckamo oružjem ili da su tu neke prijetnje. Naravno da bilo koja reforma da se radi, mora biti dogovor svih aktera. Jasno je da u BiH treba puno reformi, ne samo Izbornog zakona”, naglasio je.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković rekao je kako se na svakoj sjednici Vijeća za vanjske poslove raspravlja se o BiH.

” I to traje već jako dugo. EU raspravlja o BiH, u ovom trenutku Hrvatska pokreće tu temu”, dodao je.

Božo Ljubić je rekao kako nitko ne prijeti.

“Nad Hrvatima se već 20 godina provodi političko nasilje, biraju se pripadnici hrvatskog naroda ili samo oni koji se manipulativno izjasne kao Hrvati na mjesta koja bi trebali biti predstavnici Hrvata. Izborni zakon gdje bi Hrvati mogli izabrati svoje političke predstavnike je regularni mehanizam toj dvoentitetskoj strukturi BiH. To je tako bilo u Washingtonu, to je tako bilo nakon Daytona, to je tako bilo do 2001. godine, do nametnutih amandmana visokog predstavnika Petritscha na Ustav entiteta i nametnutih izbornih pravila Roberta Barryja. Ustavni sud je sada vratio stvari u ustavne okvire, ali bošnjačka većina je opstruirala provedbu te odluke”, rekao je.

Konaković je istaknuo kako se ništa neće mijenjati do izbora.

“Izbori će se održati u skladu s Ustavom BiH i zakonima”, dodao je.