Published On: Pon, ožu. 12th, 2018

Lieberman: “Izrael su preoteli ekstremisti, ortodoksni vjernici koji ne žele vojsku”

Svi izraelski Židovi, čak i oni ultraortodoksni, dužni su se odazvati vojnoj službi. Ova revolucionarna odluka Vrhovnog suda izraelskog režima od rujna prošle godine je naredila vladi premijera Benjamina Netanyahua da ukine povlasticu koja je ultraortodoksnim Židovima omogućavala  da izbjegnu tri godine obveznog vojnog roka za muškarce i dvije za žene.

Odluka Vrhovnog suda Izraela je trebala biti provedena u djelo i kratkom roku, ali se znalo da će imati negativne učinke na unutarnju političku ravnotežu, jer vladi podršku daju upravo ortodoksne skupine koji su odbijale vojnu obvezu iz vjerskih razloga.

Ortodoksni Židovi u Izraelu su dobili jednu koncesiju, odnosno novi režim bi trebao stupiti na snagu tek godinu dana nakon usvajanja novih mjera. Nakon toga, čak i ultraortodoksni Židovi će morati služiti državi pod oružjem, a zatim se staviti na raspolaganje u rezervi sastav.

Avigdor Lieberman: “Izrael su preoteli ekstremisti”

“Izrael su oteli ekstremisti”, izjavio je ranije ovog tjedna izraelski ministar Avigdor Lieberman i pokrenuo je novu lavinu polemika u izraelskoj političkoj areni. Bit spora je upravo novi zakon o vojnoj službi, kojeg promovira ministar obrane, a ultraortodoksne stranke ga odbijaju. Kao što je odradio Vrhovni sud u rujnu prošle godine, zakon bi na vojnu službu doslovno prisilio ortodoksne Židove, iako su do sada bili izuzeti zbog svojih vjerskih uvjerenja.

Polemika nije nova u Izraelu, ali obnovljena Liebermanovom inicijativom i oštrim protivljenjem ortodoksnih zastupnika je dovela do neuobičajene izjave Liebermana, koji također slovi za čvrstog aktera izraelske desnice. Ministar obrane je čak optužen za antisemitizam, a udarci između dva tabora se smjenjuju na svim razinama, čak i na društvenoj.

Prošlog petka je Times of Israel izvijestio kako su u ortodoksnoj četvrti Mea Shearim u Jeruzalemu, tijekom prosvjeda u organizaciji protivnika zakona, prosvjednici inscenirali vješanje siluete izraelskog vojnika, dok je druga figura djelomično zapaljenja.

Za ovu inicijativu Lieberman osuđuje ortodoksne vođe, koji su mu odgovorili da stigmatizira njihovu zajednicu. Ostale sporove je izazvao događaj sljedbenika rabina Shmuela Auerbacha, koji je umro nedavno, koji pozivaju na pobunu protiv zakona i sukobili su se s policijom.

Politička strategija Liebermana

Ultra-ortodoksne stranke su optužile Liebermana za skrivene političke ciljeve i da pokušava zadobiti podršku unutar izraelskog desnog krila.

Vrlo dobro utemeljena optužba. Očigledno je da se u vrijeme velikih poteškoća za premijera Netanyahua, protiv kojeg se vodi sudska istraga, Lieberman pokušava nametnuti kao budući vođa ovog dijela biračkog tijela.

Dok je Netanyahu u Americi tražio reklamu za osobnu promidžbu i konvergenciju u iranskom pitanju, Lieberman je pokrenuo svoj osobni “rat s desnicom”.

Možda je izgleda nerealno za ministra obrane, ali u potrazi za potporom u različitim slojevima se Avigdor Lieberman pokušava okrenuti centru, što želi dokazati polemikom protiv ultraortodoksnih stranaka. On traži i podršku u obavještajnoj službi i vojnom aparatu, jer se spomenuta zakonodavna inicijativa tiče tih aparata.

Sukob stvara poteškoće za izraelsku vladu, koja je već uzdrmana zbog Netanyahuove nove afere i moguće je da neće preživjeti ovaj raskol.

No, posebno treba naglasiti kako sukob koji duboko unutar Izraela bukti između nekih vjerskih pokreta i sekularne države nije uspavan, iako se nekima činilo da se to dogodilo pod Netanyahuom.

Taj je sukob nije samo primjer suprotnosti između izraelske desnice i političke ljevice, nego još više komplicira ionako složenu politiku izraelskog režima, što znači nepredvidivi razvoj cijelog sustava i može se odraziti na cijelu regiju, ali možda u pozitivnom smislu.

Ultraortodoksni Židovi će 2030. činiti 16% stanovništva, a 2065. trećinu populacije Izraela

Budući da ultraortodoksni Židovi u Izraelu odbijaju služiti vojni rok, to se pretvara u prijetnju nacionalnoj sigurnosti, a presuda Vrhovnog suda i novi zakon o vojnoj službi će teško išta promijeniti po ovom pitanju. S ovim se problemom izraelski režim suočava godinama, ali je nedavno postao posebno aktualan, posebice u svijetlu novih prijetnji Libanonu, Siriji i Iranu.

Dok su ultraortodoksni Židovi 2009. godine činili samo 9,9% izraelske populacije i bilo ih je 750 000 od ukupno 7 552 100 stanovnika, do 2014. je njihov broj porastao na 11,1% i bilo ih je 910 500 na ukupnu izraelsku populaciju od 8 183 400 ljudi. Prema istraživanju iz prosinca 2017. godine izraelskog Instituta za demokraciju, broj ultraortodoksnih Židova u Izraelu je premašio milijun, što znači da ih je prošle godine u Izraelu bilo 12%. Predviđa se da će 2030. godine ova zajednici činiti 16% ukupnog stanovništva, a do 2065. trećinu izraelske populacije.

Ako ih se silom ne natjera da služe vojni rok, što će teško poći za rukom Liebermanu ili bilo kojem drugom dužnosniku izraelskog režima, to znači veliki gubitak borbenog potencijala, zbog  čega ortodoksne Židove mnogi vide kao jednu od najvećih prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer