Published On: Sub, ruj 17th, 2016

LASIĆ: U uvjetima obračuna unitarne i konfederalne koncepcije, koje zastupaju Izetbegović i Dodik ima razloga za ostanak OHR-a


SARAJEVO – Osporavanja države Bosne i Hercegovine, njenih institucija i odluka, odlažu debatu o zatvaranju OHR-a za neko buduće vrijeme.
Ovaj odgovor “Nezavisne” su u petak dobile iz sjedišta OHR-a u Sarajevu, na pitanje o mogućnosti konačnog zatvaranja Ureda visokog predstavnika, o čemu je u posljednje vrijeme bilo mnogo govora.
Posljednji takav stav iznio je Petrisch  austrijski bivši diplomat, koji je dužnost visokog predstavnika u BiH obnašao u periodu 1999 – 2002. godina, te je ostao upamćen kao netko ko je bonske ovlasti koristio u mnogo slučajeva. Recimo u napadu na privatne domaće banke. Pošto privatnih domaćih banaka već dulje vrijeme nema u BIH bilo je za očekivati da će OHR otići. Ali jok.
Petrič j doduše ustvrdio da Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) više nije jedinstven organ te da je OHR trebalo davno ugasiti.
S ovim stavom se, očekivano, ne slažu u samom OHR-u, odakle navode da “ne komentiraju izjave bivših visokih predstavnika”.
“Upravni odbor PIC-a redovno vrši procjenu napretka postignutog u realizaciji programa 5+2.
Činjenica je da Upravni odbor PIC-a neprekidno naglašava potrebu da se program 5+2 u potpunosti provede, što je još uvijek potrebno uraditi da bi došlo do zatvaranja OHR-a”, navode iz Ureda.
No, nesumnjivo je program 5+2 postavljen “preširoko”, te je kao takav podložan raznim procjenama i tumačenjima.
Tako, naime, postoje mišljenja da je u toku provedba posljednjih od svih pet uslova i oba cilja iz ovog programa.
Sličnog stava je i Mile Lasić, sveučilišni profesor iz Mostara, inače bivši diplomat i jedan od najcjenjenijih politologa u BiH.
“Već godinama je mandat visokog predstavnika ispunjen pasivnošću. Radi se, naime, o tomu da je negdje izvana, među velikima, procijenjeno da visoki predstavnik više ne treba da koristi bonske ovlasti”, kaže Lasić. Ipak, smatra da u uvjetima “obračuna unitarne i konfederalne koncepcije, koje zastupaju Bakir Izetbegović i Milorad Dodik, ima razloga za ostanak OHR-a. “U uvjetima koji stvaraju klimu kao da će rat, a hvala bogu neće, oni jesu tu u ulozi protektora, kako ne bi došlo do nekih eksperimenata”, ističe Lasić. On zaključuje da bi cijela energija OHR-a i međunarodne zajednice trebala  biti usmjerena na izradu novog izbornog zakona i ustavne promjene.
Njegovo mišljenje dijeli i Vehid Šehić, ustavni ekspert, bivši član CIK BiH. “Problem s visokim predstavnicima je taj da dok su obavljali dužnost u BiH njihovi izvještaji su bili drugačiji od onih kada su napustili funkciju”, kaže on.
Iako i Šehić postavlja pitanje treba li nam ovakav OHR, zaključuje da je u BiH i dalje nužan neki vid međunarodne prisutnosti.
“Opći je stav da javnost i političari često pozivaju OHR na reakciju, a reakcije nema. Čemu onda OHR”, pita se Šehić.
Sa političke strane, BiH je uistinu na korak od ispunjenja pet ciljeva i dva vjeta.
Po slobodnom mišljenu, od ciljeva je još potrebno u potpunosti dogovoriti prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, te isto takvo rješenje za pitanje raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti. Uvjet  je ostao samo jedan, a to je pozitivna procjena situacije u BiH, zasnovana na punom poštivanju Dejtona.