Lajčak: Zbog izbjeglica raspao se Šengen

BRATISLAVA – Ministar vanjskih poslova Slovačke, Miroslav Lajčak upozorio je u Bratislavi da se, zbog izbjegličke krize i nejedinstvenog pristupa članica Europske unije, već de facto raspao Schengenski sustav.
Slovačka vlada inzistira da se razgovara o zaštiti vanjskih granica schengenske zone io borbi protiv krijumčara migranata.
“Schengen nam se de facto raspao. Preko zemalja koje imaju odgovornost za zaštitu schengenske granice, imigranti prolaze potpuno slobodno. U normalnim okolnostima je teško dobiti schengensku vizu, a sada tu prolaze desetine tisuća ljudi i nitko ih ne kontrolira. Imamo li Šengen ili ga nemamo? “, pitao je Lajčak nakon zasjedanja Vlade o izbjegličkoj krizi.
Lajčak je upozorio da se uzdrmao jedan od temelja EU, sloboda kretanja ljudi, ali je odbacio tvrdnje da Slovačka nije solidarna jer neće prihvatiti više od 200 izbjeglica i to isključivo kršćana, a ne i muslimana.
“Problem je što ne postoji zajednički stav EU. Svaka zemlja to rješava sama. EU reagira, umjesto da bude proaktivna. Od summita EU u lipnju nijedan forum se praktično nije bavio tom temom. EU radi, ali polako a nekada ne u skladu s vlastitim zaključcima “, rekao je ministar.
Lajčak je danas novinarima predstavio plan rješavanja izbjegličke krize koji je usvojila slovačka vlada io kojem će se savjetovati i usklađivati ​​iu petak u Pragu, na izvanrednom hitnom summitu premijera zemalja Višegradske četvorke povodom izbjeglica.
Slovačka vlada kao prvu mjeru predlaže doslijednu i učinkovitu zaštitu vanjskih, schengenskih granica, i traži veće angažiranje da se riješe uzroci izbjegličke krize na Bliskom istoku iu Africi, a zalaže se i za odlučnu borbu protiv krijumčarskih bandi koje zarađuju veliki novac na izbjeglicama.
Slovačka je, prema riječima Lajčaka i ministra financija Petera Kažimira, spremna i da novcem i kadrovima pomogne rješavanje krize, ali kategorično odbija preraspodjelu obvezujućih kvota.
Premijer Robert Fico je nedavno izjavio da će istinskim izbjeglicama Slovačka pomoći, ali ne i ekonomskim doseljenicima koji prije svega u Njemačkoj traže bolji posao i uvjete za život. Ocijenio je da je u sadašnjem valu koji stiže u Europu 95 posto takvih, ekonomskih migranata.