U okviru ‘Sarajevo festa, umjetnost i politika’ u Mostaru je ovaj tjedan održana panel rasprava sa značajnim govornicima, bivšim liderima Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore. govorilo se o suradnji ovih zemalja, njihovoj budućnosti u EU, a govorilo se i o unutarnjim problemima s kojima se ove zemlje suočavaju.
Na panel raspravi u mostarskom Narodnom pozorištu, unatoč zvučnim političkim imenima, bivšim predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, bivšim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, bivšom predsjednicom Skupštine Republike Srbije i nekadašnjom vršiteljicom dužnosti predsjednice Srbije Nataša Mićić i bivšim ministrom vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, te moderatora, uglednog hrvatskog novinara Sašu Kosanovića – okupilo se tek nešto više od 20-ak slušatelja, prenosi Dnevni list.
Josipović: Hrvatska se u BiH više neće vojno angažirati
Mediji su prenijeli izjave govornika prije održavanja panela, no bilo je puno zanimljivije čuti mišljenja i razgovore tijekom samog panela, ali i neka od pitanja od malobrojnog auditorija. Jedno od njih je “Hoćemo li imati nova prekrajanja granica, je li rat gotov i što je s projekcijama Herceg-Bosne?’, a ponajviše se odnosilo na posljednje izjave predsjednice i sada kandidatkinje za predsjednicu Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, u predizbornoj kampanji koja je u tijeku.
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, konstatirao je da se radi o predsjedničinom populizmu u predizbornoj kampanji, da se Hrvatska u BIH veše neće angažirati vojnim snagama kako štoje to bio slučaj u posljednjem ratu, ali je uputio i suptilnu kritiku, kako je kazao, “percepciji da postoji neko zlo s druge strane granice”.
“Kada govorimo o verbalnim ispadima predsjednica, ne bih iz toga izvlačio prevelike zaključke, mislim da je tu populizam i predsjednički izbori okrenuti i prema biračima u BiH. Bez obzira na ispade predsjednice i bilo koga drugoga, Hrvatska nije ili neće biti ta koja bi ovdje ponovno bila angažirana vojnim snagama i u to sam apsolutno uvjeren. Pokušavam kazati ono što se u BiH teško čuje – vaša je sudbina u vašim rukama. To jesu li Hrvati, Srbi, Bošnjaci nezadovoljni je pitanje koje vi ovdje trebate riješiti. Nije moj posao govoriti treba li BiH treći entitet i hoće li ih biti jedan, pet ili 77 i mislim da bi se vi kao društvo trebali odmaknuti te percepcije da postoji neko zlo s druge strane granice. Slažem se da postoji loše povijesno iskustvo i to utječe na ljude, ali imajte više samopouzdanja, probajte se dogovoriti, uzmite stvar u svoje ruke. Nije moj posao da vam govorim što ćete činiti. Sva tri naroda imaju svoje opravdane strahove, vizije, ali moje mišljenje je da do sada niste imali političke lidere i stranke koje bi bile sposobne uraditi kompromis”, rekao je Josipović.
Što je drugi entitet?
Bivši ministar vanjskih poslova BiH i bivši predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija istaknuo je vrlo zanimljivu teoriju o trećem entitetu kojeg bi, kako je kazao, jedino mogao napraviti bošnjački radikalizam. Lagumdžija je rekao kako “neće biti više nikakvog crtanja karata”.
“I neće biti trećeg entiteta i to ne zato jer ja ne dam da bude treći entitet nego što postavljam pitanje – a što je drugi entitet? Drugi bi bio ‘Zapadna Obala i Gaza’, samo što bi to kod nas bila Zapadna Bosna i ‘Gazan-Sarajevo’. Dakle, sarajevska kotlina do Tuzle – je li to Gaza? Je li Bihać Zapadna Obala? Meni su prije 10 godina predlagali da radimo novu organizaciju, tri entiteta sa teritorijalnim diskontinuitetom. Mislio sam da se šale. Rekao sam ‘hajdemo napraviti facebook grupu’, ali sam shvatio da su ozbiljni. Da pojednostavim, ovdje će doći do trećeg i drugog entiteta kada najbrojniji narod na to pristane. Kada bi netko, tko misli da ima mandat najbrojnijeg naroda (Bošnjaka), krenuo u pravljenje trećeg, odnosno, drugog entiteta, onda bi ga najbrojniji narod srušio kao Čaušeskua. Samo ako se Bošnjaci radikaliziraju, pristat će na treći entitet da bi dobili svoj, drugi, a to nećemo dozvoliti. Neće to dozvoliti više od 50% ljudi koji ne izlaze na izbore”, poručio je Lagumdžija.
Bivši državni ministar vanjskih poslova iznio je i mišljenje oko pitanja na temu može li u BiH izbiti neki novi rat, posebno je naglasi kako bh. društvo živi u generiranim strahovima od drugoga te da je u BiH najviše ugrožen čovjek-građanin.
Lagumdžija – Zašto neće biti rata
“Zašto mislim da rata neće biti i to su ovi razlozi: zato što rata ima kada je jedan jak, a drugi slab, a ovdje su svi slabi. Drugo, rat se ne vodi iz izravne proizvodnje nego iz ratnih rezervi, a ovdje nitko nema rezervi. Dalje – ne postoji spremnost da itko više svoje dijete šalje ni u kakav novi sukob već bi ga ‘ispalio’ u izbjeglištvo preko granice, pa makar u Afriku. I na kraju, rat se vodi kada netko misli da može izbjeći odgovornost, a mi imamo međunarodni mirovni sporazum. Ja odgovorno tvrdim da će onaj koji naruši mirovni sporazum i krene u rat, završiti ne u Haagu, nego u Nurnbergu. I oni to znaju, i Bakir i Dragan i Mile. Kada bi znali da neće biti optuženi, možda bi i krenuli”, komentirao je Lagumdžija.
Na kraju, on je izrazio uvjerenost u pojavu jednog pokreta za sljedeće tri godine koji će, prema njegovom mišljenju, u BiH izazvati tektonske promjene.
“Uvjeren sam da će se vrlo brzo dogoditi jedan pokret, jedno događanje naroda za tri godine i da će na sljedećim izborima sve biti drukčije jer u sljedeće godine ne vjerujem da će se išta dobro događati. Nadam se da će to sve demokratski puknuti”, zaključio je on.
Vujanović: Moramo živjeti u suživotu različitih doživljaja onoga što je prošlo
Komentirajući ovo pitanje, bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović ocijenio je da BiH mora ostati cjelovita i suverena država i da je toočekivanje ne samo regije nego i međunarodne zajednice.
Rekao je da se prošlost treba istraživati, ali ostaviti u – prošlosti te da se zemlje regije trebaju okrenuti rješavanju problema sadašnjice ali i izgradnji budućnosti.
„Ali imamo jednakopravnost tri konstitutivna naroda i jednakost dva entiteta i unutarnju potrebu, bez uplitanja sa strane, koji će te dvije vrijednosti valorizirati – suverenitet BiH, jednakost entiteta i jednakost konstitutivnih naroda.Neće nikada događaje na našim prostorima svi gledati istim očima, ali moramoživjeti u suživotu različitih doživljaja onoga što je prošlo“, poručio je Vujanović.