Europska unija priprema najmanje dvije milijarde eura dodatne pomoći za područje tzv. zapadnog Balkana, piše danas „Dnevni avaz”.
– Nakon sastanka Vijeća ministara EU i Europskog vijeća, gdje se posebno govorilo o situaciji na Balkanu, imali smo vrlo detaljne razgovore u uredima predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera te komesara za proširenje Johannesa Hahna. Rečeno nam je da će EU morati uložiti dodatna sredstva za stabiliziranje i poboljšanje stanja na Balkanu. Od nas je zatraženo da pretresemo budžet planiran za ovu godinu i iznađemo moduse preusmjeravanja novca u projekte na Balkanu – rečeno je „Avazu” iz izvora bliskih Europskoj investicijskoj banci (EIB).
Sugovornik Avaza je, pod uvjetom anonimnosti, naveo je da se radi o inicijativi Njemačke, koja želi da se Unija snažno angažira na području BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Precizirao je i da se na sastancima koje su imali sa dužnosnicima EU, zajedno s predstavnicima drugih europskih financijskih institucija, razgovaralo o iznosu od barem dvije milijarde eura.
To bi bio dodatni novac na onaj koji EU već troši na Balkanu ove godine.
– Tijekom jednog od niza razgovora koje smo imali početkom proljeća sugerirano nam je i da možemo razmisliti o opciji usporavanja ili zaustavljanja nekih od projekata koji se realiziraju u Turskoj, s obzirom na sve zategnutije odnose između Ankare i Brisela. Nikakva odluka nije donesena – prenosi sugovornik.
Inicijator dodatnog i snažnog angažmana Unije na Balkanu je Njemačka. Šef diplomacije te države Sigmar Gabriel 31. svibnja ove godine na samitu šefova diplomacija balkanskih šest država, održanom u Berlinu u okviru Aspen instituta, predstavio je neke detalje njemačke inicijative.
Gabrijel je pohvalio učinke inicijative „Berlin plus”, pokrenute 2014. godine, ali i istaknuo da se mnogo više mora uraditi.
– Treba nam „Berlin proces plus”! On mora ostvariti vidljiv napredak u državama u regiji. Stoga, prioritet trebamo dati idejama koje za cilj imaju da od regije naprave atraktivno ekonomsko područje. Time će se, neizbježno, dodatno ojačati i učvrstiti tijesne veze sa EU i proces pristupanja bit će dodatno ubrzan.
Moramo ubrzati realizaciju velikih infrastrukturnih projekata koji su ekonomski održivi i koji, imaju veliki simbolički značaj, poput autoputa Srbija – Kosovo – Albanija. Kako bismo to financirali, predlažem da osiguramo dodatna sredstva. Države članice EU, članice EFTA-e i Europske ekonomske zone mogu doprinijeti tim dodatnim fondovima svojim donacijama – rekao je Gabrijel.
On se, kako bi se privukli (europski) investitori, založio i za snažno jačanje neovisnog pravosuđa, parlamenata i slobodu medija u državama regije.
– Svjestan sam da košta ovo što predlažem. Ali vam kažem da, ako danas ne osiguramo novac kojim ćemo Balkan zadržati na dobrom kursu tijekom ove ključne faze, posljedice bi mogle biti mnogo skuplje po sve nas – upozorio je Gabrijel.
Pozvao je šefove diplomacija balkanskih država da osiguraju da njihove domovine ostanu na europskom putu, koji ne znači samo ekonomski boljitak nego, iznad svega, mir i sigurnost.
Dnevnik.ba