PODGORICA – Bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan ocijenio je da Zapad nastavlja zatvara oči pred činjenicom da je Zapadni Balkan “i dalje bure baruta”. Kučan je podgoričkoj Pobjedi “kazao da Europa” inzistiranjem na interesu kapitala, često zanemaruje etičke vrijednosti koje čine temelj europske ideje “.
” Imam dojam da Bruxelles u dobroj mjeri ne poznaje prilike na Zapadnom Balkanu, pa se stječe dojam da politika koju provodi nije uvijek principijelna. Pored BiH, Kosovo je danas glavna neuralgična točka Balkana.
Naravno, problem Balkana ostaje i Makedonija. Jedina zemlja koja je za sada uspjela da pobjegne iz tog kotla je Crna Gora “, smatra nekadašnji predsjednik Slovenije. Kučan je za podgorički list govorio i o relativizaciji antifašizma na prostoru bivše Jugoslavije.
Prema njegovim riječima, razlog za relativizaciju i negaciju antifašizma u zemljama bivše Jugoslavije moguće je naći u činjenici da “ni jedan jugoslavenski narod tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pošteđen kvislinštva i kolaboracije s okupatorom – njemačkim, talijanskim, mađarskim”. “u svim postjugoslovenskim društvima to povijesno kvislinštvo pokušava se opravdati na isti način – antikomunizmom.
Ako danas u Sloveniji nekoga pitate zbog čega se afirmira ondašnja kolaboracija s nacistima, dobit ćete odgovor da je ona bila u funkciji borbe protiv komunizma. Iako, kada je Slovenija te 1941. okupirana i rasparčana od tri okupatora, nije bilo nikakvog komunizma. Slovenci su se tada našli pred jasnim izborom – ili će nestati kao nacija ili će se, bez obzira na neizvjesnost ishoda, kroz svoj antifašistički pokret izboriti za opstanak i za slobodu “, naveo je Kučan.
Upitan je li i on sam odlaskom na Kočevski rog 1990. doprinio relativizaciji antifašizma, Kučan odgovara niječno. “Nisam. Moj gesta nije bio pokušaj političke rehabilitacije stradalih, već znak pijeteta prema onima koji su u prvim poslijeratnim danima likvidirani na svirep način.
Kočevski rog je zločin!
Ne zaboravite, pritom, da je moja odluka da zajedno s nadbiskupom ljubljanskim, doktorom Šustera da odam počast žrtvama imala i političku dimenziju – vjerovao sam da slovensko društvo prijeloman događaj, kakav je bio očekivani raspad Jugoslavije, ne smije dočekati tako razdvojeno i podijeljeno “, dodao je. Kočevski rog je mjesto u Sloveniji gdje su partizani 1945. godine počinili masovna streljanja ratnih zarobljenika, suradnika okupatora sa prostora tadašnje Jugoslavije.