Published On: Sri, velj 26th, 2014

‘Kriza je dotukla moj brak, ja sam radio, a supruga se slomila jer nije mogla naći posao’

'Kriza je dotukla moj brak, ja sam radio, a supruga se slomila jer nije mogla naći posao'
Ekonomist Zdravko Ljuboja jedan je od brojnih Hrvata preko čijih se leđa prelomila duga loša demografska politika svih vlada

Ekonomist Zdravko Ljuboja, 37-godišnji otac petogodišnje djevojčice, zaposlen u jednoj osiguravajućoj kući i vlasnik male tvrtke, ove je srijede dobio pravomoćnu presudu o razvodu. Razveo se od supruge nakon 12-godišnje veze i šestogodišnjeg braka.
– Jednostavno se skupilo. Moja supruga, jedna od najboljih studentica agronomije koja je sve završila u roku, godinama ne može naći posao. Bila je nesretna, skupljalo joj se iz dana u dan. Ja sam cijele dane radio, ona je sjedila doma, gledala reality showove i bila svjesna kako joj vrijeme prolazi.

Probijene granice

Kriza nas je dotukla, uvjeren sam da 90 posto razloga za naš razvod leži u nemogućnosti da se zaposli – kaže Ljuboja.
– Skupljalo se i skupljalo. Na kraju smo se razveli nakon jedne žestoke svađe – kaže.
Hrvatska od osamostaljenja nikada nije zabilježila toliki broj razvoda kao lani niti je ikada, otkad se vode statistike, imala manji broj vjenčanih: tijekom 2013. godine, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, vjenčalo se 18.855 parova, a rastalo 6288.
Hrvatska već 20-ak godina ima jasan trend erozije tradicionalne obitelji. Međutim, lani je, prema prvim pokazateljima, doživjela potpunu demografsku katastrofu. Prvi je put, naime, probila tri psihološke granice čije je neprobijanje bilo zadnja nada da bi se trendovi mogli promijeniti: prvi je put broj vjenčanih pao ispod 20.000, broj razvoda narastao iznad 6000, a vrlo je izgledno i da je broj rođene djece pao ispod 40.000.
Nagli pad broja vjenčanih u Hrvatskoj nužno se odražava i na broj rođene djece s obzirom na to da se gotovo 90 posto djece rađa u braku. Državni zavod za statistiku prve je rezultate objavio u Mjesečnom statističkom izvješću. Prvi rezultati za 2013. godinu kažu da je u Hrvatskoj lani rođeno 40.690 djece. Iste je godine umrlo 51.706 osoba.

Žele li Hrvati djecu?

Činjenica je da zadnjih godina sve manje parova ima djecu i da se teže odlučuju na drugo ili treće dijete. Mnogi njegovi poznanici, kaže Zdravko Ljuboja, htjeli bi još djece, ali se ne usude, iz raznih razloga – zbog financija, zbog nezaposlenosti, nemogućeg radnog vremena, neriješenog stambenog pitanja.
I ova je Vlada najavila donošenje nove obiteljske politike, a u kalendaru događanja kraj 2013. godine naveden je kao krajnji rok za njezino prihvaćanje. Međutim, pri Ministarstvu socijalne politike samo je formirana radna skupina, koja nije ni počela s radom. Koje su posljedice takvih trendova? Sve je veći broj starijih osoba, a dramatičan pad nataliteta znači sve manje buduće radne snage. Daljnja ekonomska računica je jednostavna.

Ni desnica ni ljevica nemaju rješenje

– Ovi podaci jesu porazni, ali demografima nisu nikakvo iznenađenje. Oni odgovaraju višegodišnjem trendu i socioekonomskoj situaciji u zemlji – kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Čipin ističe da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja nema nikakve kvalitetne demografske podatke niti provodi relevantna istraživanja.
– Desne političke opcije sklone su populistički kukati nad sudbinom izumirućeg hrvatskog naroda i nuditi krajnje nadiđene mjere poput majke odgojiteljice, a lijeve opcije konstatiraju ‘kako nam je, tako nam je, nije ni drugdje bolje’. Oba su stava duboko pogrešna. Treba napraviti hitnu analizu stanja i treba početi djelovati – ističe dr. Čipin.