Published On: Pet, lip 2nd, 2017

Krišto: Ustavni sud potvrdio je zloporabe oko prisluškivanja u BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine jučer je prihvatio gotovo sve navode iz žalbi koje je svojedobno uputila predsjedateljica Zastupničkog doma BiH Borjana Krišto potvrđujući da su neustavne odredbe Zakona o kaznenom postupku BiH, kao i odredbe Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji kojima su se omogućavale “posebne istražne radnje” – prisluškivanja, progoni i pritvaranja političkih neistomišljenika i nepodobnika.

Na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu potvrđeno je da je osporen veći dio točaka dvaju zakona koji su ocijenjeni neustavnim te protivnim odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Zakonodavac, Parlamentarna skupština BiH, ih mora u roku od pola godine izmijeniti, a ako se to ne dogodi, po dosadašnjem načinu rada Ustavnog suda bit će brisane.

Slučaj “Galijatović”

U izjavi za Večernjak prva zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto izjavila je kako odluku nije vidjela, nego tek priopćenje Ustavnoga suda BiH. 
“Tek očekujem odluku Ustavnoga suda kako bih je mogla komentirati, ali s obzirom na navedeno u priopćenju, mogu reći kako se potvrdilo da su odredbe zakona bile prijeporne, a što je omogućavalo razne zloporabe. Na taj način bilo je moguće kršiti ljudska prava, odnosno Europsku povelju o temeljnim ljudskim pravima i slobodama”, rekla je Krišto za Večernji list.

Kako je objavio Ustavni sud BiH, utvrđeno je da odredbe članka 84. (2., 3. i 4.) Zakona o kaznenom postupku BiH nisu u skladu s odredbama Ustava BiH. Te točke odnose se upravo na prijeporne odredbe koje su uvele institut zaštićenoga svjedoka, a što je u BiH bilo predmet brojnih zloporaba. Tako su nezakonitim ocijenjene odredbe da će “svjedok koji koristi pravo iz stavka 1. ovog članka, odgovoriti na ta pitanja ako mu se da imunitet, te da se imunitet daje odlukom glavnog tužitelja BiH”, kao i da se svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio, neće kazneno goniti, osim ako je dao lažni iskaz. 
Iako su te odredbe donesene poslije, najpoznatiji slučaj namještenog sudskog procesa bio je predmet ubojstva Joze Leutara u kojemu je uveden institut zaštićenoga svjedoka te je kriminalac, a utvrdilo se i lažljivac Muamer Galijatović izmislio priču oko načina te likvidacije.

Ustavni sud je naveo i kako točka d. članka 117. Zakona o kaznenom postupku također nije ustavna, a tiče se toga da se posebne istražne radnje mogu provoditi u predmetima u kojima se prema zakonu može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna. Na identičan način završila je i sljedeće odredba članka 118., stavak 3, kao i 225. stavak 2. 
“Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okončala poduzet će kolegij Tužiteljstva”. Ta odredba također će biti promijenjena, a ako to zakonodavci ne učine u roku od šest mjeseci od službene objave, bit će brisana iz Zakona o kaznenom postupku jednako kao i odredba oko načina pripreme i prosljeđivanja optužnice iz Tužiteljstva prema sucu za prethodno saslušanje.

Savršeno za spletke

Za nekoliko prigovora jedne od čelnica Zastupničkom domu Parlamenta BiH Ustavni sud je ocijenio da nisu prijeporni. No, to nije slučaj s odredbama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji koji se također našao pod paskom HDZ-ove parlamentarke. Tako je navedeno da odredbe članka 78. stavke 3., 4. i 5. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine nisu u skladu s odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zanimljivo je da su, nakon što je Borjana Krišto predala žalbe, uslijedili komentari iz dijela političkog Sarajeva koji je sve do nedavno imao presudnog utjecaja na policijske, ali i pravosudne postupke koji su se počesto koristili za eliminiranje političkih suparnika, pa čak i za vođenje obračuna oko realizacije političkih ideja. Na meti su bili ne samo hrvatski ili srpski političari nego i pojedini bošnjački koji su se usudili usprotiviti ustaljenim matricama i podjelama na loše i dobre dečke koje je “aparat” procesuirao te koji su se usprotivili podjeli plijena kao načina vladanja u institucijama Bosne i Hercegovine.