Ako izmjene Izbornog zakona BiH ne budu usvojene, mogu doći u pitanje opći izbori 2018. godine, rekla je zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto u razgovoru za Glas Srpske.
Krišto je naglasila kako je usvajanje ovih izmjena neophodno za definiranje budućih odnosa, ali je neophodno i za samu budućnost BiH.
„Riječ je o izmjenama Izbornog zakona kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH iz FBiH i izboru zastupnika Doma naroda Parlamenta FBiH. Prijedlozi su upućeni na usvajanje po hitnoj proceduri. Predložili smo nešto što je u ovom trenutku neophodno da ne bismo došli u situaciju da izbori 2018. dođu u pitanje, s obzirom na to da imamo obvezu da implementiramo odluku Ustavnog suda za grad Mostar, a isto tako i nedavnu odluku za izbor zastupnika. Podrazumijevajući i činjenicu da smo na političkoj razini već nekoliko puta kod izbora članova Predsjedništva pokušavali postići dogovor o tome da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike, a kako do dogovora nije došlo, mi smo predložili ovaj dokument“, rekla je Krišto.
Na upit što sadrži taj prijedlog Krišto je pojasnila: „Da se u FBiH formiraju tri ad-hoc izborna područja “A”, “B” i “C”. U područje “A” ubrajaju se osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima popisa stanovništva živi više od dvije trećine bošnjačkog naroda, u “B” područje u kome prema podacima posljednjeg popisa živi više od dvije trećine hrvatskog naroda, a sve ostale izborne jedinice ubrajaju se u izborno područje “C”. Za člana Predsjedništva, kada je riječ o Bošnjacima, bio bi izabran onaj kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uslov da je u području koje se sastoji od izbornih područja “A” i “C” osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja “B” i “C”. Za hrvatskog člana Predsjedništva bio bi izabran onaj kandidat koji je osvojio među hrvatskim kandidatima najviše glasova, uz uslov da je u izbornom području koje se sastoji od izbornih jedinica “B” i “C” osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja “A” i “C”.
Na moguće odbacivanje prijedloga HNS od strane bošnjačkih stranaka zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH je rekla:
„ Mi smo i do sada kroz političke razgovore sa bošnjačkim političkim strankama uvijek imali neku vrstu takvog odgovora. Nikada se nije našao argument ili razlog zašto je nešto što predlažemo neprihvatljivo. Jednostavno, oni su to odbacivali samo zato što je predloženo od strane HNS-a ili hrvatske političke opcije. Vjerujem ipak da će svi oni koji su dio parlamentarne demokracije sada pokazati minimum odgovornosti. Nadam se da će dobro izanalizirati ove prijedloge i da će zaista doći do zaključka da ni na kakav način ne dovode u pitanje bilo kakvu poziciju nekog naroda. Prijedlozi nisu na štetu drugih, a činimo nešto što je dobro za sve narode i građane. Smatram da je to minimum od koga treba poći i vjerujem da će postojati minimum razuma da bismo napravili iskorak.“ Rekla je Krišto.
Na upit novinarke što će se desiti kao se dalje bude nastavilo sa populističkim stavovima, vodi li to paralizi institucija i daljnjem razdoru države Krišto je rekla:
„I danas smo na neki način u nekoj paralizi i BiH i sustava. Sigurno nam štetu nanose populističke inicijative i to stvara kaos. Ono što je najpotrebnije u ovom trenutku je rješavanje pitanja Izbornog zakona. BiH je potreban Izborni zakon koji je demokratski i da u ovoj zemlji postoji nešto na čemu počiva cijeli sustav. Naravno da bi bilo dobro da imamo potrebnu većinu za izmjene Ustava BiH, jer smo u obvezi da provedemo odluku “Sejdić i Finci”, ali očito je da se svi bave bespotrebnim stvarima kojima zabavljaju javnost. Zalagat ću se za to da podržim sve dobre inicijative, a za sve što je neprihvatljivo jasno ćemo reći svoj stav.“
Prema prijedlogu koji su u proceduru uputili zastupnici Ljilja Zovko, Zdenka Džambas i Bariša Čolak iz HDZ-a BiH, Mario Karamatić iz HSS-a i Martin Raguž iz HDZ-a 1990 u Dom naroda Parlamenta Federacije biralo bi se, kao do sada, iz županijskih skupština po 17 zastupnika iz hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda i sedam zastupnika iz reda ostalih. U Klub Srba birala bi se četiri zastupnika iz Sarajevske županije, iz Livanjske i Unsko-sanske po tri, Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske po dva i jedan iz Srednjobosanske županije. Klub Srba do danas je uglavnom bio nepopunjen. Takva je situacija i u aktualnom sazivu. /HMS/