Published On: Fri, Oct 23rd, 2015

Kompletna imovina bivše SFRJ pred raspodjelom

20151022180542_332169SARAJEVO – BiH će 11. studenog biti domaćin sastanka Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika država nasljednica bivše SFRJ, koji će u Sarajevu zasjedati prvi put nakon 2009. godine, zaključeno je danas na sjednici Vijeća ministara BiH.

Kroz sedam aneksa Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije, svrstani su pokretna i nepokretna državna imovina (Aneks A), diplomatska i konzularna imovina (Aneks B), financijska potraživanja i dugovanja (Aneks C), arhivska građa (Aneks D), mirovine (Aneks E), ostala prava, koristi i dugovanja (Aneks F), privatna svojina i stečena prava (Aneks G).

Iako je Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ sklopljen u Beču 29. lipnja 2001, kako su “Nezavisne” intenzivno ukazivale na to, do danas nije proveden, dok bi naglasak na sada već najavljenom sastanku trebao biti na novcu na računima stranih banaka i međunarodnih fondova , koji iznosi oko 645,55 milijuna dolara, od čega bi BiH trebalo pripasti 15,5 posto, odnosno 100 milijuna.

Ovo je, podsjetimo, tema koja je planirana i godinama ranije, na neuspjelim pokušajima okupljanja svih zemalja, uz neslužbeno obrazloženje Srbije, kako su mediji pisali i 2011. godine, “da je dio sredstava potrošen u međuvremenu”, dok je prema jučerašnjem pisanju agencija Anadolija taj “nedostatak” iznosi 589 milijuna američkih dolara.

“Nakon prezentiranja stanja od 31. svibnja 2001. godine i činjenice da se samo tri mjeseca od potpisivanja Sporazuma o sukcesiji prezentira novi, umanjeni saldo na računima mješovitih banaka, predstavnici država sljednica – BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije – inzistirali su na obrazloženju i brzom rješavanju pitanja nedostajućih sredstava kod mješovitih banaka i nadoknadi iznosa. Stručnjaci država sljednica bivše SFRJ uvjereni su da odgovor na pitanje o nestanku 589 milijuna američkih dolara leži u Beogradu, jer je SRJ imala apsolutnu dominaciju u upravljačkim strukturama mješovitih banaka u inozemstvu i činjenici da je naloge za transfere spornog novca mogla izdavati samo NBJ, kao njegov vlasnik “, naglašeno je u informaciji o jugoslavenskim bankama za zajednička ulaganja, koja je u posjedu AA.

Podjela diplomatsko konzularnih predstavništava, odnosno 123 diplomatske nekretnine bivše zemlje (266,4 milijuna dolara) u odnosu na ostale anekse, do sada je dala rezultate, gdje BiH pripada 15 posto, ili 39.960.000 dolara. Što se tiče monetarnog zlata, BiH je pri raspodjeli rezervi NBJ uređenih kod Credit Swiss Zurich i Banque de France Paris dobila dio kolača, koji je ustupljen Centralnoj banci BiH za 38,84 milijuna dolara, pripada joj zlato vrijedno 225.000 dolara, koje se čuva kod Bank of England i čija raspodjela još nije obavljena, a potražuje se arhivska građa koja je nastala u radu više od 700 saveznih institucija bivše SFRJ u razdoblju od 60 do 100 godina.