Predstavnici cesta FBiH zajedno s lokalnim vlastima, nastavljaju posljednjih dana voditi javne rasprave glede trase dionice brze ceste koja bi mogla Mostar i unutrašnjost zemlje trebala preko Širokog Brijega i Gruda čime se naziru konture ove prometnice. Današnji Večernji list u svojem tiskanom izdanju je donio idejni projekt koji doživljava manje izmjene i kada trasa bude u cijelosti usuglašena, može se početi s poslom traženja svih potrebnih dozvola i odobrenja te pristupiti financijerima, prenosi ABCportal.info.
Kada bude gotova cesta duga 64 kilometra, iz Mostara će se do granice RH moći stići za pola sata. Ova prometnica podijeljena je u dvije dionice, a jedna je uglavnom vezana za sjevernu obilaznicu Mostara, koja je tehnički daleko zahtijevnija.
Drugi dio je onaj koji se od naselja Polog, nedaleko od mjesta gdje su zaustavljeni tenkovi prema Širokom Brijegu, nastavlja prema ovome gradu i dalje prema granici sa RH. Naime, prema zemljovidu trase ove brze ceste najbolje se vidi koliko je složen projekt na području Mostara u dužini od 20,3 kilometra. Na toj dionici predviđena je gradnja četeriju podvožnjaka, zatim čak triju mostova od kojih su dva iznimno duga, zatim čak sedam vijadukta, jednog nadvožnjaka te triju tunela.
Brza cesta se prema sadašnjem planu u mjestu Kutilivač u sjevernoj zoni Mostara spaja na buduću trasu autoceste na koridoru Vc koja bi trebala proći obodom Bijeloga polja. Nedugo nakon spoja predviđena je izgradnja podvožnjaka Uborak, zatim vijadukta u Potocima te mosta preko rijeke Neretve i svojevrsne ade koji na desnoj obali spaja mjesto Vojno.
Ovaj most je dug čak 876 metara, a neposredno prije njega nalazi se i čvor s prometnicom M17, sada glavnom
prometnicom koja Mostar povezuje sa središtem zemlje. Nakon toga ova cesta se uzdiše te slijedi vijadukt Jezero, zatim vijadukt u mjestu Raštani dug 326 metara te tunel iznad tog naselja i Orlaca u dužini 920 metara.
Ova prometnica koja je i buduća sjeverna obilaznica grada Mostara, usmjerava se iznad rudarskog kopa gdje se nalazi još jedan manji vijadukt te ispod ‘ceste spasa’ koja je za vrijeme rata vodila prema Gorancima, nastavlja se obo bodom Planinice.
Zatim ova cesta prema idejnom projektu ‘grli’ jedno od najvećih mostarskih prigradnih naselja Cim te obuhvaća i Vrelo Radobolje i Iliće.
Na toj trasi uz jedan nadvožnjak, nalazit će se još jedan tunel dužine 662 metra. Zatim slijedi veći uspon Mikuljačom te najduži tunel od 974 metra te još jedan vijadukt i podvožnak i završava u mjestu Međine. Tu će biti i spojna točka s južnom obilaznicom grada Mostara kako bi se promet u gradu olakšao od teretnog prometa.
U Pologu počinje drugi dio dionice ove brze ceste koji dalje vodi prema granici s Hrvatskom. Upravo se ta dionica smatra jednostavnijom te bi se trebala početi i prva graditi.
Na toj dionici su tri manja mosta, pet podvožnjaka, šest nadvožnjaka i čak devet vijadukta, od čega ih je šest u Grudama.
Predviđena je i gradnja šest spojnih mjesta u Sovićima nedaleko od granice sa RH te još spojevi Grude zapad, grude istok, zatim Podledinac, Polugrina i spoj u naselju Uzarići kod Širokog Brijega.
U Širokom Brijegu najveći dio ove ceste prema sadašnjem planu ići će obolom Mostarskog Blata ispod aktualne prometnice koja veže dva najveća grada u Hercegovini.
Cesta se brzo savija prema Uzarićima te nastavlja dalje prema Polugrini, dvama podvođnjacima obilazi Mokro, Rasno i završava u Podledincu.
U mjestu Krištelici prelazi sjeveno iznad sadašnje prometnice kroz Grude ali i tkz. Avenije Inženjerije koja povezjue Grude s Posušjem.
Nakon posljednje rasprave u Grudama i upućenih prigovora napravljena je i manja korekcija pa se cesta počinje spuštati ispod hotela Otok u odnosu na prvotni plan.
Zatim se kreće kroz Bekijsko polje počevši od Grudskog Vrila gdje je još jedan manji most. Te spojna točka na staru prometnicu. Na toj dionici kroz Grude nalazi se najviše nadvožnjaka, ali i najlakši dio između Širokog Brijega i Gruda gdje je značajna dionica tkz državne zemlje.
Buduća brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude . granica RH uvrštena je na popis prometnih prioriteta FBiH. O toj temi bilo je riječi na nedavnom sastanku ministara prometa i veza BiH i RH.
Namjera je da se ova dionica što prije uvrsti u sveobuhvatnu listu europskih koridora.
Troškovi radova brze ceste ukupne dužine 63 kilometra procijenjeni su na oko 750 milijuna maraka. Prva dionica dužine 40 kilometara ide od Pologa, zapadno od Mostara, pa do granice s Hrvatskom, a druga kraća i skuplja veže se na petlju koridora Mostar sjever.