Published On: Pet, sij. 19th, 2018

Kolinda u državničkom posjetu BiH – Državnički ili ne?

U pretpovijesna vremena koja pamte tek desetkovane, uglavnom iseljene  generacije na izmaku snaga, egzistirala je vrlo kratko jedna gramatički neispravna, a politički učinkovita sintagma – ‘događanje naroda’.  Nije označavala nikakva događanja u narodu, ali zato jest ona u vladajućoj političkoj oligarhiji svjesnoj kraja dotadašnjeg modela vladanja. Narod je kao i uvijek trebao poslužiti kao instrument i oružje u oligarhijskim bitkama za zauzimanje pozicija u vremenu koje dolazi pa se narod nije događao, ali se zato narodu događalo svašta.

VENLO  l Logicno.com

Jedno takvo, gramatički neispravno, politički zastarjelo ‘događanje naroda‘ trebalo se dogoditi pri posjetu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović  susjednoj Republici Bosni i Hercegovini. Nevladina udruga Bošnjački pokret za ravnopravnost je tako najavila kako će predsjednicu Kolindu u Sarajevu dočekati s prosvjedom, s kojim će joj pokazati kako je nepoželjna u BiH. Kad bi takvo stajalište o hrvatskoj predsjednici imala većina naroda, teško bi ikakve policijske snage spriječile prosvjede.

No, u Sarajevu je predsjednicu Kolindu dočekalo više transparenata, nego li ljudi koji su ih trebali nositi. Budući da nam nije nepoznato kako se financiraju tzv. nevladine organizacije, niti nam je nepoznat odašiljač s kojeg primaju impulse za djelovanje, fijasko antiKolinda prosvjeda u Sarajevu pokazuje kako je došlo do nagle promjene plana o prosvjedima, nesumnjivo zbog vremenskog odmaka od Kolindinog posjeta Turskoj i Erdoganu, dovoljnom za telefonska uvjeravanja sa strane, kao i za dosezanje prisebnosti člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, kojem nije na prvu sjeo Erdoganov telefonski poziv iz Ankare te prepuštanje slušalice Kolindi.

Bakir Izetbegović je o Erdogan-Kolindinom pozivu govorio za N1 pri čemu je, između ostaloga rekao i nešto o građanskoj državi u BIH: “Ne možete vi tek tako napustiti građanski princip i činiti što vam traže HDZ, HNS ili Čović i krenuti u segregaciju izbornog sistema”.

Da podsjetimo: građanski princip kojeg spominje Izetbegović odnosi se na izborni sustav u BiH po kojemu je dosad bilo moguće da hrvatskog člana predsjedništva BiH biraju pripadnici bošnjačkog naroda, a kojeg je na osnovu podneska Bože Ljubića iz HDZ-a Ustavni sud BiH proglasio neustavnim: Glavni kamen spoticanja između Bošnjaka i Hrvata upravo i jest u tim spornim odredbama izbornog sustava. Ono što je tražila Kolinda, što traži Vijeće Europe jest upravo povratak BiH zakonodavstva građanskom principu! A taj građanski princip u državi s tri konstitutivna naroda ne znači ‘jedan čovjek-jedan glas’, već jednakopravnu nacionalnu zastupljenost u reprezentativnim tijelima.

Prema odluci Ustavnog suda BiH od 7. srpnja prestaju vrijediti odredbe Izbornog zakona te zemlje o načinu biranja zastupnika u domovima naroda državnog odnosno parlamenta Federacije BiH, a istodobno je sud zaključio kako bošnjački zastupnici u Domu naroda parlamenta BiH nisu, pozivanjem na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, imali osnovu blokirati raspravu o izmjenama Izbornog zakona što ih je predložio HDZ BiH.

Za razliku od Kolinde, koja ima moralno i zakonito pravo skrbiti o Daytonskom ugovoru, jer je uz SrbijuRusiju i SADHrvatska potpisnica tog ugovora na kojem počiva današnja Bosna i Hercegovina, Erdogan i Turska takvih prava nemaju. Sve što se može uz Erdogana, odnosno Tursku danas vezati, a da se odnosi na BiH je legenda o tomu kako je Alija Izetbegović ‘ostavio BiH Turskoj u amanet’. Bila ta legenda točna ili izmišljena, ona je bez ikakvog uporišta – niti je Bosna i Hercegovina Alijina, niti Turska na nju polaže bilo kakva kolonijalna prava.

Ako je ikakvog amaneta bilo, onda on ima inspiraciju u pogledima Alije Izetbegovića na državu kojeg je Alija zapisao u svojoj Islamskoj deklaraciji (radi koje je i odležao 8 godina u jugoslavenskom zatvoru): “Polazeći od stava da je Islam samo religija, konzervativci dolaze do zaključka da Islam ne treba, a naprednjaci da Islam ne može, uređivati vanjski svijet. Postoji jedan red, jedna dinamika, jedno blagostanje, jedan napredak koji se može graditi na ovom tlu i u ovom podneblju, ali to nije red, progres i blagostanje Europe i Amerike. Najkraća definicija islamskog poretka definira ga kao jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i interesa, duhovne zajednice i države, dobrovoljnosti i prisile. Kao sinteza ovih komponenata, islamski poredak ima dvije temeljne pretpostavke: islamsko društvo i islamsku vlast. Polažući pravo da sam uređuje svoj svijet, Islam jasno isključuje pravo i mogućnost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom području. Nema, dakle, laičkog principa, a država treba da bude izraz i da podržava moralne koncepte religije“.

Nema mjesta za eksperimente s vlasti i religijom

BiH ipak nikad neće biti država s temeljnim pretpostavkama ‘islamskog društva i islamske vlasti’. Nekoliko je razloga za to. Najprije BiH je multikonfesionalno društvo, republika, sastavljena od dva entiteta pri čemu je drugi entitet Federacija BiH u kojoj je na djelu federacija naroda – bošnjačkog i hrvatskoga. Sasvim druge mogućnosti bi bile da je BiH država s tri entiteta u kojem bi posebni entitet bio bošnjački u kojem bi onda bošnjaci, ako je to njihova demokratska volja, mogli uspostaviti islamski entitet. No, to nije spojivo s deklaratornoj usmjerenosti cijele BiH prema članstvu u EU. Kad ulaziš u članstvo bilo koje organizacije, onda unaprijed prihvaćaš pravila koja u toj organizaciji vrijede. Što se tiče EU, tamo sigurno nema mjesta za eksperimente s vlasti i religijom.

Optužbe s bošnjačke strane, koje su trebale biti inspiracija za prosvjede protiv posjeta hrvatske predsjednice , o miješanju u unutarnje politiku suverene države, pokazalo se – bile su  bez osnova.

Naprotiv, upravo poštujući međunarodne sporazume, hrvatska predsjednica je o BiH razgovarala s predsjednikom Rusije, a zbog poštovanja bošnjačkih simpatija prema Turskoj je o istom problemu razgovarala s predsjednikom Turske.

Hrvatska apsolutno zagovara suverenitet BiH

Predsjedničin posjet BiH je, unatoč podozrenju domaće i bosanske javnosti , bio uspješan i – državnički, kako to i treba biti. Poklonila se žrtvama rata u BiH, bošnjačkim u Ahmićima i hrvatskim u Križančevu selu te pokazala istinske hrvatske aspiracije prema BiH: „Hrvatska apsolutno zagovara suverenitet BiH. Za nas je hrvatski narod u svakom kutku BiH ravnopravan. Što se tiče regionalne suradnje, ovo područje je krenulo putem integracije u EU. Želim da budemo primjer drugima u svijetu. Postoje dva potencijala na ovom području. Treba krenuti putem mira, to je prvi, a drugi je da se premoste pitanja koja mogu prerasti u probleme. Mislim  da izraz zapadni Balkan nije dobar i smatram da je preduvjet mira da sve članice uđu u EU i u okviru zajedničke asocijacije rješavamo probleme.“

Na dnevnom redu Zastupničkog doma BiH nalazi se prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložile hrvatske, ali i drugi prijedlog bošnjačkih stranaka. Što će zastupnici odlučiti, vidjet ćemo. Valentin Inzko, međunarodni povjerenik za BiH kaže „Međunarodna zajednica jedinstvena je na stajalištu da vlasti u BiH moraju poduzeti nužne korake kako bi osigurali nesmetanu provedbu rezultata općih izbora u 2018. Najvažnije je da postoji politička volja. Bude li rezultata na kraju nitko neće biti potpuno zadovoljan no to su kompromisi.”

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer