Published On: Pet, ruj 28th, 2012

KOJI KOMAD BUDALETINE: “Promemorija biskupa Perića asocira na ratne pokliče”

Agencija Anadolija zatražila je od Ureda predsjednika Hrvatske Ive Josipovića stav po pitanju promemorije u kojoj je biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić insistirao na pomoći predsjednika Josipovića kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini dobili hrvatski entitet, skup županija ili općina unutar BiH, ili će, kako je upozorio, Hrvati nestati.

Iz Ureda predsjednika Josipovića se, za sada, nisu izjasnili o navedenom dokumentu, odnosno odgovorili hoće li on biti razmatran.

Dugogodišnji zastupnik Sabora Hrvatske i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin u razgovoru za agenciju Anadolija komentirao je promemoriju biskupa Perića. Kajin ističe da Hrvatska 2012. godine nije Hrvatska iz 1992. ili 1993. godine, niti se politika danas može voditi kao tada.

“A bogami ni Ivo Josipović nije na pozicijama Franje Tuđmana iz 1992. godine. Što se tiče Crkve, ona ima pravo progovarati o položaju Hrvata u BiH. Međutim, bilo bi bolje da je na pozicijama franjevac iz Bosne Srebrenice, to jeste da je tražila rješenje za Hrvate u Bosni u suradnji s Bošnjacima. A ne da je prevladala politika ovih širokobrijeških franjevaca”, govori Kajin za AA.

Hrvatska vlada, dodao je Kajin, mora voditi računa o Hrvatima u BiH.

“Ali, jedino s vladom BiH moći će se pomoći tamošnjim Hrvatima, bilo da jer riječ o socijalnim, ekonomskim, političkim, pa i demografskim problemima. Dok Hrvati u BiH ne budu doživljavali BiH svojom domovinom, to niti će biti dobro ni za bh. Hrvate, niti će biti dobro za Hrvatsku ili BiH. I zato neka Crkva diže svoj glas, ali loše je ako taj glas asocira na pokliče iz 1992. i 1993. godine. Po meni, budućnost Hrvata u BiH jeste da oni, ali ne samo oni već i Srbi, grade institucije BiH, da se uspostavi jedna dobra suradnja Sarajeva, Zagreba i Beograda, da se diže gospodarska suradnja, te da se BiH jasno regionalizira i decentralizira. A ne da se izvrši njena secesija”, smatra on.

Dodaje kako manji broj Hrvata treba jednako zabrinuti i Sarajevo i Zagreb.

“Ali manji broj Hrvata nije posljedica politike Sarajeva prema Mostaru i bh. Hrvatima, koliko činjenice da su gospodarski i socijalni parametri Hrvatske neusporedivo povoljniji za Hrvate iz BiH. I, jasno, između egzistencije i te rodne pripadnosti i rodne grude, ljudi se rukovode egzistencijom. Između srca i trbuha, biraju trbuh”, zaključuje Kajin