Published On: Čet, ruj 29th, 2016

Koji je zapravo razlog što međunarodna zajednica ne čini ništa oko Dodikova referenduma?

Relativno mlaka reakcija međunarodne zajednice na  referendum u Republici Srpskoj,  uvjetovana je bojazni od daljnje islamizacije BiH, procesa koji je za tu zemlju jednako poguban kao i politika srpskog entiteta u toj državi. Naime, radi se o politici spojenih posuda, pri čemu najgore prolaze Hrvati u BiH.
Sugovornik Telegrama objašnjava – kako je to doslovce nazvao – ”brutalno nereagiranje” međunarodne zajednice na Dodikove provokacije, strahom Zapada da bi jačim pritiskom na Dodika, potaknuli bošnjački vrh ka daljnjoj islamizaciji te države.
”Pogledajte samo što čini i govori Bakir Izetbegović. Usta su mu puna ‘građanske države’, ali građanske države u kojoj će dominirati Bošnjaci. Mi ne možemo pristati na majorizaciju, tome ćemo se kao zemlja potpisnica Daytonskog sporazuma, ali i članica EU i NATO saveza, suprotstaviti”, nastavlja sugovornik Telegrama blizak samom državnom vrhu.
”Takva bošnjačka politika osobito je osnažena nakon neuspjelog vojnog udara u Turskoj iz čega je Erdogan izašao jači nego ikad. Zapad strahuje od novog vala izbjeglica, a osobito od mogućnosti da nova balkanska ruta krene kroz Bosnu i Hercegovinu. U toj je državi, prema našim procjenama, između 54 i 84 vehabijskih zajednica. Pa sada zamislite da u svakoj od njih ostane samo nekoliko postotaka onih koji tom rutom budu prolazili. Uz to, u BiH je na djelu masovno kupovanje zemlje, a kupci su od Kuvajta do Katara. Sve to naravno, na Zapadu jako dobro znaju i otuda oprez i taktiziranje prema Dodiku. A to naravno zna i on”.

Nekonzistentna politika prema BiH

Naš sugovornik tvrdi kako službeni Zagreb već godinama ne vodi konzistentnu politiku prema Bosni i Hercegovini i vjeruje kako sada, kad se očekuje formiranje Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem, više neće biti ”šumova na vezij” između Banskih dvora i Pantovčaka.
Kako je ovih dana u medijima najavljeno da će Hrvatska reagirati na visokoj razini prema Europskoj uniji i SAD-u, kao i prema Vijeću za implementaciju mira, pitamo našeg sugovornika, bliskom najužem vrhu, u čemu će se sastojati ta reakcija.
”Hrvatskoj je u interesu da BiH ostane cjelovita, da nitko u pitanje ne dovodi teritorijalni integritet BiH, i da se kao takva integrira u Europsku uniju, ali da hrvatski entitet ne bude minoriziran i da se donese ustavni zakon po kojem nitko, osim Hrvata u BiH, ne bi mogao birati hrvatske predstavnike, kako se ne bi razvodnio njihov vitalni interes u Domu naroda”, pojašnjava sugovornik Telegrama i nastavlja.

‘Svaka druga politika je put u katastrofu’

”Naša politika, pa u tom smislu i naša reakcija, kristalno je jasna: zauzimamo se za cjelovitu i suverenu BiH, snažno se zalažemo za europsku integraciju te države i to ćemo svesrdno podržati, i kao članica EU u tome pomoći, vidimo BiH kao državu tri konstitutivna naroda i naravno, snažno se protivimo islamizaciji te države”.
Službeni Zagreb, zaključuje sugovornik Telegrama, kaže kako Hrvate u BiH vidi kao Pijemnot koji će na osnovama jasnih političkih pozicija, usuglašenih sa Zagrebom i međunarodnom zajednicom, pomoći očuvanju cjelovite, suverene i ravnopravne države za sve narode u njoj.
”Svaki drugi put, svaka druga politika, put je u katastrofu”, zaključuje Telegramov sugovornik blizak hrvatskom državnom vrhu.
Telegram.hr