Published On: Čet, pro 18th, 2014

Koja je cijena jeftinih kineskih kredita za regiju?

Peking privlači partnere jeftinim kreditima za projekte koje će realizirati u vlastitoj režiji, a “zov milijardi” Puta svile osvaja uši u “ekonomski sušnoj” čekaonici Europske unije, pišu njemački mediji o summitu u Beogradu.

“To je događaj kakav bi se svidio Josipu Brozu Titu: šefovi vlada iz 16 europskih zemalja, stotine izaslanika,1.200 predstavnika iz preko 500 tvrtki, više od tisuću novinara. I kineski premijer “, piše minhenski Süddeutsche Zeitung.

List navodi da je europskim državama na summitu u Beogradu u izlog stavljeno ukupno 10 milijardi dolara za eventualne energetske i infrastrukturne projekte.

“Srbijanski domaćini, s premijerom Aleksandrom Vučićem na čelu, prostrli su uvaženom gostu crveni tepih, i ne samo to. Li Keqiang će otvoriti most preko Dunava i postati počasni građanin Beograda. Slično kao tijekom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina u listopadu, i sada ekonomski tanki Srbi izvlače sve moguće simbole počasti kako bi motivirali visokog gosta i njegove šefove tvrtki na investicije “, piše njemački dnevnik.

Beogradski dopisnik lista Florian Hassel u tekstu ukratko objašnjava situaciju u Srbiji i okolnim zemljama: visoki dugovi, zaostala privreda, masivna birokracija.

“U jeku krize, iz Europe teško ili nikako stižu krediti i investicije. Stoga ni Vučić ni njegov mađarski kolega Viktor Orban ne kriju da se moraju okrenuti Pekingu kako bi dobili dvije milijarde eura za brzu prugu između Beograda i Budimpešte “, navodi se u tekstu i dodaje da” naravno, Kinezi ne dolaze kao dobri Samarićani “.

Kako se objašnjava, kod onih 10 milijardi koje je spomenuo Li Keqiang radi se o infrastrukturnim projektima na kojima će biti uposlene kineske tvrtke.

“Ali i očekivani ishod sastanka u Beogradu je recikliran: jer kineski premijer je iu studenom prošle godine u Bukureštu spominjao kreditnu liniju od 10 milijardi. Tada je najavio da će ove godine početi gradnja brze pruge Beograd – Budimpešta. Sada se govori da će najranije sredinom sljedeće godine biti gotova studija izvodljivosti “, piše list.

Hassel u dužem komentaru o istoj temi piše da u Srbiji, koja nije članica EU, pa Bruxelles ne može nadgledati natječaje, kritičari zamjeraju da se projekti s Pekingom zaključuju uz sprečavanje konkurencije i da od toga domaća privreda malo profitira.

“Tu je paralela s postupanjem Rusije kod u međuvremenu propalog plinovoda Južni tok. Ni tu nije bilo govora o transparentnosti i tu su na korupciju ukazivali troškovi koji su bili daleko iznad europskog razine. Još više korupcije – to je posljednje što treba međunarodno zaostalim zemljama središnje i istočne Europe, ukoliko se žele priključiti ostatku Europe “, ukazuje se u tekstu.

Dodaje se da je EU dovoljno moćna da zaustavi projekte koji nisu u skladu s njezinim pravilima kao što je to bilo u slučaju Južnog toka.

Regiji trebaju investicije, ali EU mora širom otvoriti oči, zaključuje se u članku Süddeutsche Zeitunga.

“Stuttgarter-zeitung” svoj dopisničke tekst iz Beograda počinje citatom iz bulevarskog lista “Alo” u kojem piše da je summit najveći politički spektakl u Srbiji još od Titovog pogreba.

Kao i na prethodnim sastancima u Varšavi i Bukureštu, kako navodi list, i ovdje su u središtu pozornosti nastojanja Kine da gospodarskom suradnjom također ojača i politički utjecaj u regiji.

“Peking privlači partnere jeftinim kreditima za projekte koje će realizirati u vlastitoj režiji. Zov milijardi Puta svile osvaja uši u ekonomski sušnoj čekaonici Europske unije, ali iu kriznim članicama poput Mađarske. () Krediti i financijska pomoć EU, SAD ili Svjetske banke ne mogu pokriti ogromne potrebe i često se dodjeljuju pod strogim uvjetima. Nade koje su prije svega Srbija i Mađarska uložile u Rusiju, doživjele su težak udarac nakon što je šef Kremlja Vladimir Putin objavio kraj prestižnog projekta Južni tok. Tako u ranjenoj regiji sredstva iz Kine postaju više nego dobrodošla “, dodaje stuttgartska list.

Samitu u Beogradu tekst posvećuje i švicarski “Neue Zürcher Zeitung”.

“Glavni cilj Kine je vjerojatno otvaranje novih tržišta i skraćivanje rokova isporuke izvoznih dobara. Li je prvi kineski premijer koji je posjetio Beograd nakon 28 godina “, piše ovaj list i konstatira da Peking davanje kredita gotovo nikada ne vezuje uz političke uvjete, ali da kreditirane zemlje moraju prihvatiti da domaće tvrtke dobiju tek djelić posla.

“Kina je atraktivni partner za vlade zapadnog Balkana, između ostalog i jer njihovo približavanje EU ide traljavo. Još uvijek vrijedi izjava novog predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera da u sljedećih pet godina EU neće primati kandidate “, prenosi Tanjug pisanje švicarskog lista.