Published On: Čet, ožu 20th, 2014

KOEFICIJENT 1.8! Dok drugi gradovi jedva preživljavaju, Goražde, kao i Sarajevo, žive od pljačke ostatka Federacije

Sarajevski portal klix danas donosi romantičnu postapokaliptičnu priču o Goraždu, gradiću “feniksu”, koji kako kažu, postaje ekonomski div oživljavajući industriju i privlačeći poduzetnike.

No nekako namjerno ne spominju da Goražde , inače jako malen kanton, ima ogroman ulaz sredstava od PDV-a koje uplaćuju svi građani Federacije u federalnu kasu. Naime povrat PDV-a unutar FBIH je nepravedan i protuustavan, i njime se kradu svi federalni kantoni, osiromašuje se cijela Federacije da bi se novac u Sarajevu duplao budući da je tamo koeficijent povrata novca 2.0 dok je u Goražu 1.8.

Prevedno znači da Federacija BIH smatra kako glava jednog Sarajlije vrijedi kao dvije glave Tuzlaka, Zeničanina, Širokobriježanina Livnjaka, Orašanina, Bišćanina, Mostarca, i  da u Sarajevu ne živi 400.000 nego 800.000 ljudi. Slično je i sa Goraždem.

FBIH smatra da glava jednog čovjeka u Goraždu vrijedi 80% više od prosječne glave u Federaciji. Ne baš ko sarajevska glavurda al skoro.

Na taj način je još od 2002-e krenuo proces osiromašivanja pojedinih kantona u FBIH i naglog ekonomskog procvata Sarajeva i Goražda. Svi koji se imalo bave ekonomijom znaju koliki se novac u Hercegovini vrtio do 2002-e godine i koliki je standard bio te koliko je familija mjesečno  odlazilo u Njemačku. Danas kada je sistem uigran da se odavde , iz Hercegovine, kapital izvlači prema Metropoli, gotovo perverzno izgledaju izvještaji novinara iz te iste Metropole koji likuju dok snimaju duvanjske gastarbajtere kako opet odlaze na pečalbu.

Od tada, 2002-e,  do danas, Hercegovina radi a Sarajevo se punim gradi. Saudijci više nema potrebe da potiču gradnju novih modernih minareta jer oni niču i cafirskim kapitalom. Lijepo osmišljen financijski zulum koji za razliku od otomanskog doba novac iz džepova nas nevjernika uzima na puno sofisticiraniji način.

Koliko god se netko trudio u ostatku FBIH raditi i stvarati novac se akumulira oko “Metropole”.  Samo ovu godinu Sarajevo je izdvojilo 57 milijuna maraka za visokoškolske ustanove. Radi se o primjerice cijelom proračunu Zapadnohercegovačkog kantona a taj iznos ovdje je nezamisliv da ga se izdvoji za Sveučilište u Mostaur i naša prosvjeta o tolikim novcima može samo sanjati.Zato su kod nas štrajkovi a kod nih rahatluk.

Iako je gro pljačke proračuna na federalnim razinama, iako hrvatski kantoni nadziru manje od 8% ukupnog novca koji kola kroz Federaciju, dakle kontrola financija je u bošnjačkim rukama, platformaški mediji, za socijalno stanje u društvu krive isključivo lokalne i kantonalne vlasti kao da su oni država. Dok su Platformaši sjedili u kantonalnim vladama i općinama, recimo u doba kad su Zvonko i Jerko bušili minus proračuna do iznosa od 47 milijuna,  onda su platformaški medji pisali kako Federacija pljačka i da je kantona nemoćan išta uplatiti. No sada kada su ukazom bošnjačke vlastele postali dio nelegalne i nametnute vlasti na federalnoj razini, kao najobičnije političke prostitutke, naglo okreću priču, a njihova džepna novinarska pera ne vide nikakve pljačke s federalne razine.

Elem kolika je razina pljačke koju Fedracija uradi nad hrvatskim kantonima, i ne samo nad hrvatskim, jer Sarajevo podjednako pljačka i ostala 4 bošnjačka kantona, pokazuje sljedeći podatak. Samo općina Široki Brijeg godišnje ostvari preko dvije milijarde maraka prihoda.(ne dobiti nego prihoda, ukupno uplaćene love po računima tvrtki) Ljubuški i Posušje skupa odrade toliko. Cijela  ZHŽ godišnje ostvari oko 4.3milijarde maraka prihoda. Kada bi se PDV na sav taj iznos plaćao u ZHŽ-u to bi značilo da je iz ZHŽ-a u državmi budžet otišlo 650 milijuna maraka PDV-a.

No za vjerovati je da sav PDV na prodanu robu i usluge nije plaćen samo na tlu ZHŽ-a. Koliki točan iznos PDV-a se uplati sa prostora ZHŽ-a , do tog podatka ćemo još malo sačekati no zvuči šokantno da je proračun županije koja za Federaciju odradi preko 600 milijuna maraka čiste dobiti preko tvrtki na tlu ZHŽ-a, godišnje jedva 60 milijuna maraka, od čega je tek polovica, oko 30 milijuna maraka, povrat PDV-a s federalne razine.

Drugim riječima , kada bi od ukupnog PDV-a kojeg tvrtke sa prostora ZHŽ-a čak polovina bila uplaćena van ZHŽ-a, i da ZHŽ realno u federalni proračun uplati 300 milijuna marakam to bi značilo da se od ukupnog uplaćenog iznosa  federaciji, ZHŽ-u vrati tek jedna desetina.

300 milijuna maraka ljudima ne znače ništa. No prevedeno radi se o 150 novootvorenih tvornica sa investicijom od 2 milijuna maraka i zaposlenih minimalno 1000 ljudi u proizvodnom pogonu godišnje. Radi se o 300 kino sala godišnje. O tonama i tonama hrane. O kilometrima i kilometrima lokalnih cesta, o tisućama uplaćenih dječijih dplataka i školskih knjiga, radi se o besplatnom školskom prijevozu, o svemu onom čega nemamo  a čega u Sarajevu zahvaljujući pljačkom naših džepova ima.

Našim parama popločavaju se Ferhadije, obnavlja se Goražde, i plaćaju se  budimirova, rašićeva, i jurišićeva duboka novinarska grla, i da nas uvjere kako smo isključivo sami sebe popljačkali a kako je onih 300 milijuna koje nam Sarajevo godišnje uzme mala maca i valjda opravdani harač za pokušaj agresije na Jednu Jedinu i ugrožavanje ustavnog poretka. Alijinog , Zvonkinog i Blažkraljevićevog.

 

Evo i romantičnog propagandnog teksta o uspješnom Goraždu koje živi od tuđih novaca:

Dok se u većim dijelovima naše zemlje kompanije bore da prežive, u Goraždu, gradu sa 25.000 stanovnika, svakim danom se zapošljava veliki broj osoba iz svih krajeva BiH, pa iz inostranstva. Reporteri Klix.ba istraživali su šta je tajna goraždanskog uspjeha.

Ulice Goražda su, kako su posvjedočili i reporteri Klix.ba, puste u periodu od 8 do 16 sati. Kako kažu u brojnim goraždanskim preduzećima, razlog za to je što većina građana radi.

“U to se možete i sami uvjeriti kada prošetate gradom. Teško da će te zateći veći broj građana“, kaže u razgovoru za Klix.ba Adis Delahmet, uposlenik Bekto Precise, svjetski renomirane kompanije koja proizvodi alate i dijelove za Lamborghini, Jaguar, Ferrari i brojne druge svjetski poznate proizvođače.

Ulice Goražda su puste tokom radnog vremena (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)

Ova kompanija trenutno upošljava 450 ljudi, a rukovodstvo ima u planu zaposliti novih 140 osoba u pogonima koji će uskoro biti podignuti na zemljištu bivše goraždanske “Azotare“.

Upravo se na prostoru ovog nekadašnjeg goraždanskog giganta podiže jedna od četiri industrijske zone ovoga grada gdje radi većina građana.

Cijela teritorija Općine Goražde je zapravo jedno veliko gradilište. Osim što se podižu i šire industrijske zone, traje izgradnja stambenih zgrada, kao i putne infrastrukture.

U Goražde dolaze raditi građani iz svih krajeva BiH

U grad se svakodnevno slijevaju novi kadrovi iz svih krajeva BiH, pa i inostranstva. Osim Bekto Precise, kompanije Ginex, Prevent i Emka, otvaraju se nova radna mjesta. Samo Prevent trenutno zapošljava 1.200 osoba.

Vatrogasac Husnija Halilović priča da je u ratu Goražde bilo potpuno razoreno. Uništene su brojne zgrade, pa i lokalna bolnica.

“Danas je sve drugačije, grad se razvija velikom brzinom. Ovdje se sada doseljavaju ljudi iz drugih gradova. Moje prve komšije su nedavno stigle iz Zenice. I muž i žena rade u Preventu“, priča Husnija.

Nedavno je Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bosanskopodrinjskog kantona raspisalo javni poziv za prodaju 20 potkrovnih stanova u naselju Vitkovići, pri čemu je mladim bračnim parovima ponuđena cijena otkupa stana od 350 KM. U Općini Goražde ističu da je to samo jedan od vidova pomoći koju kantonalne i općinske vlasti pružaju mladima u Goraždu, zbog čega se oni ne odlučuju na odlazak iz ovog grada.

“U Goraždu je trenutno aktivno 12 udruženja mladih čiji rad finansijski podržavamo. Dajemo i četrdeset stipendija. Uvijek pomažemo bilo koju vrstu takmičenja i manifestacija koje oni organizuju, kao i njihove sportske klubove. Uvijek u Općini Imamo 30 volontera kojima pomažemo da steknu iskustvo. Kada jedni završe volonterski rad, šansu dajemo drugima”, kaže u razgovoru za Klix.ba načelnik Muhamed Ramović.

Kako je istakao, privrednici sve više kucaju na vrata Općine, i to raduje.

Načelnik Muhamed Ramović (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)

“Goražde je prije rata bilo jedan od najrazvijenijih industrijskih gradova u Jugoslaviji. Rat je uništio industriju. Zahvaljujući našim uspješnim privrednicima ali i angažmanom vlasti kantona i općine, koji su iskazali dobrodošlicu i učinili sve da privrednici dođu, danas imamo to što imamo”, veli Ramović.

Kako su istakli i brojni građani, Goražde je otvoren grad, u kojem nema nacionalizma.

“U Goražde svako jutro dolazi na posao 200 osoba iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) i to je primjer suživota. Oni uglavnom dolaze iz Foče, Čajniča, Novog Goražda, Rogatice ali i drugih gradova. To znači da ekonomija ruši sve granice, samo je važno da ljudi rade“, kaže Ramović, te dodaje da veliki broj stručnjaka iz inostranstva, a pogotovo iz Srbije, sarađuje sa goraždanskim kompanijama.

Općina izlazi u susret privrednicima

Naglašava da općinske vlasti ne gube ni trenutak kada neko od privrednika izrazi želju da uloži svoj novac u Goražde.

“Investitor koji radi na uspostavi solarne elektrane iznad Rešetnice i prije nego što je stigao do Goražda, mi smo sve nivoe vlasti alarmirali. Odmah smo stali pregledavati zakone i propise kako bi smo mu rekli koje su to dozvole potrebne. On to nije očekivao, ni u Sarajevu nije našao na takvo razumijevanje. Mi smo ga kroz sedam dana nazvali i rekli mu da smo sve pripremili. On se tada izgubio, nije mogao vjerovati šta smo postigli. Dobio je papire u najkraćem mogućem roku“, kaže Ramović.

Ističe da je u Federaciji BiH za privrednike mnogo komplikovanije doći do svih potrebnih dozvola, zbog nadležnosti različitih nivoa vlasti: općina, kantona i entiteta, te da je u RS-u privrednicima mnogo lakše, jer komuniciraju samo samo sa općinama i nadležnim ministarstvima.

“Mi smo Preventu dali papire za 24 sata, danas tu radi 1.200 osoba. Kompaniji Emka smo zajedno sa kantonalnim vlastima dali 50 duluma zemlje za 1 KM. Oni su zaposlili 600 ljudi. Tako se to radi“, zaključuje Ramović.