Published On: Mon, Nov 20th, 2017

Katedrala ”Srca Isusova“ u Sarajevu, jedan od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (BiH), česta je meta vandala koji se žele “kreativno“ izraziti pisanjem grafita na njenim zidovima.

Katedrala ”Srca Isusova“ u Sarajevu, jedan od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (BiH), česta je meta vandala koji se žele “kreativno“ izraziti pisanjem grafita na njenim zidovima.

Rektor Katedrale Ante Meštrović smatra da bi nadležni organi trebali uraditi više da se ovaj tip vandalizma spriječi, javlja Anadolija.  ”Katedrala je kao nacionalni spomenik kulture veoma išarana, osobito dio koji je manje vidljiv. Apelirao bih na one koji imaju potrebu za nekakvim ‘kreativnim’ izražavanjem, da to učine na drugom mjestu, a ne nacionalnom spomeniku kulture Bosne i Hercegovine”, rekao je rektor Katedrale Ante Meštrović.

Upravo zbog vandalizma te velike posjećenosti, visokih troškova grijanja, električne energije i tome sličnog, održavanje ovog nacionalnog spomenika je zahtjevno. Katedrala zbog svoje ljepote, duhovnog i povjesnog značaja već duže od stoljeća privlači ljude svih religija iz različitih krajeva svijeta, osobito u vrijeme turističke sezone. Jedan od najpoznatijih posjetitelja bio je papa Ivan Pavao II, koji je bio u posjetu 1997. godine. Papa je pridavao veliki značaj Sarajevu, ali i Bosni i Hercegovini, pa se njegov spomenik nalazi upravo ispred ”Srca Isusova“.

”Katedrala je crkva koja je stalno u funkciji, jer se služe mise svaki dan, nedjeljom osobito”, rekao je Meštrović koji je dodao kako ljudi i za vrijeme Božića, Uskrsa i drugih svetkovina vrlo rado dođu. Ova crkva i sada privlači veliki broj turista iz zemalja sa istoka, Bliskog Istoka, a nerijetki su posjetitelji i iz Turske, Južne Koreje, Japana, ali je i veliki broj ljudi iz regije. Meštrović je podsjetio kako imaju i mise na engleskom jeziku, najviše za diplomate koji se nalaze u Sarajevu. Rektor je govorio i o tome što je to što Katedralu ”Srca Isusova” čini posebnom ljudima širom svijeta.

”Sarajevo je zanimljivo iz više kutova promatranja. Katedrala govori o katoličkoj prisutnosti ovdje u Sarajevu. Njezin stil, nova gotika, pogotovo izvana Katedrale, dakle ogoljeni kamen, kako je Vancaš htio, daje posebnu skladnost. Na koncu Katedrala je svjedok jednog vremena, konca 19. stoljeća. Ona svjedoči o kulturi, na neki način općem shvaćanju umjetnosti i kulture toga vremena”,rekao je Meštrović koji je rektor Katedrale od 2009. godine. Kazao je kako ono što Katedralu u Sarajevu razlikuje od one u Mostaru jeste i što je pravljenja u drugom stilu i svjedok je drugog vremena, ali i da govori o kulturi, vremenu i ljudima mjesta gdje se nalazi.

Za podizanje katedrale ”Srca Isusova“ u Sarajevu najveća zasluga pripada nadbiskupu Josipu Štadleru i arhitekti Josipu Vancašu. ”U početku je bilo planirano da se na ovom mjestu nalazi Gradska tržnica, međutim nadbiskup Štadler, graditelj Katedrale je htio uporno da ona bude što bliže Baščaršiji jer, po njegovom shvaćanju, nije imalo svrhe graditi Katedralu negdje gdje je daleko”, smatra Meštrović.

Prvi radovi, odnosno iskopavanja počela su 25. kolovoza 1884. godine, a kamen temljac je položen na današnji dan, 20. studenog 1884. godine u devet sati. Sama ceremonija postavljanja kamena bila je skromna i da je tadašnji predsjednik Zemaljske vlade barun Ivan Appel tri puta ”zlatnom lopatom“ udario po tlu. Katedrala je završena u rujnu 1889. godine, a do sada je obnavljana nekoliko puta.

Dnevnik.ba