Published On: Sub, stu 19th, 2022

(KARTA) Ovako je umjetnik nakon Hercegovačkog ustanka 1875. vidio Europu

1877. godine, nakon završetka još jednog Rusko-turskog rata tijekom kojeg je dignut i Hercegovački ustanak, karikaturist Frederick Rose naslikao je mapu Europe poznatu pod imenom ‘Octopus Map’ (Karta hobotnica).

Rose je Rusiju prikazao kao veliku hobotnicu koja drži Tursku i Perziju, ali ju ranjava Krim, a odguruje Njemačka.

O čemu se radi?

Zapadne sile najednom su prestale gledati Osmansku imperiju kao opasnost Europi dok su svoj strah usmjerile prema kršćanskoj Rusiji. Ovo je doba kada u Europi prestaju ideološki ratovi i kreću prvi ratovi za ekonomsku prevlast.

Tako će u idućim ratovima protiv Rusije sudjelovati zajedno i francuska i osmanska vojska a Prvi svjetski rat, genocidne Osmanlije iskoristit će da u zaleđu tog rata počine genocid nad Armencima. Samo je puka sreća što je BIH u međuvremenu  ustankom koji su podigli Hercegovci, Srbi i Hrvati, došla pod novu imperatorsku čizmu inače bi Srbi i Hrvati  Balkana doživjeli sličnu sudbinu kao Armenci.

Današnji pak odnosi države Srba i Hrvata s ostacima ostataka Armenije prebijedni su. Primjerice država BIH ima ambasadu u Turskoj dok ambasadu u Armeniji nema.

Hercegovački ustanak je, kako stoji na stranici Udruge Vojvoda don Ivan Musić, bez sumnje najvažniji događaj u povijesti Hrvata. Ne samo Hrvata Bosne i Hercegovine , nego i svih Hrvata koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom u 19. stoljeću.

Po svome rezultatu on je ujedno najvažniji povijesni događaj hrvatskog naroda u globalu. No kako su Hrvati Ugarske Hrvatske bili protiv uključivanja u tu Oluju svih Oluja, povjesničari Ugarske Hrvatske danas ne daju mu toliki značaj. Ne zato što taj značaj nije veličanstven nego zato što su oni bili i ostali kvazipovjesničari.

Doista ništa više u Hrvata neće biti isto nakon sloma Osmanske okupacije na Balkanu. A koji pokreću upravo Hrvati Hercegovine s braćom Srbima predvođenima najvećim srpskim sinom ikada  Mihajlom Ljubibratićem koji je sebe nazivao Ustaš što je sinonim za Ustanik.

Potiranje Hercegovskog ustanka i njegovog značaja preko austrougarskih vlasti, kasnije i komunističkih , te potom putem fratrizanskih struktura toliko je jaka da Ivan Musić danas nema značajnije ulice niti spomenika u Hercegovini. Mihajlo Ljubibratić također. A za Žanu Merkus, heroinu koja je to sve pokrenula nije potrebno trošiti riječi. Sramotna je svijest hrvatskog naroda Zapadne Hercegovine o vlastitoj povijesti. Uostalom što reći o narodu koji diže spomenike skupini Feniks, cijelo vrijeme kontroliranoj od UDBE a nisu podigli dostojna spomenika Herceg Stjepanu Kosači , Katarini Kosači , Vlatku Vukoviću, Mihajlu Višoviću čiji je otac naručitelj Višeslavove krstionice, danas otete i smještene u muzej u Splitu. Što reći o narodu koji nije podigao spomenik niti Petru Hercegu, svjetskom junaku koji se proslavio u bitci na Pearl Harburu? Što će tom narodu politička budućnost kada se političke prošlosti odriču? Tako slavne i jedinstvene. Ta tko se uopće može i smije prije Hercegovaca pohvaliti da je dokrajčio 4 stoljetnu Osmansku imperiju?

Ustanak je izbio paralelno u par dana u  Dračevu kraj Čapljine i u slavnom Nevesinju.

Njegovo izbijanje potaknuli su u prvom redu teški socijalno-ekonomski uvjeti života, a zatim politički, nacionalni…. Porezi i nameti turskih vlasti bili su visoki i neizdrživi.

Tako u djelu ‘Spomenica ustanku hercegovačkih Hrvata 1875.-1995.’ Dr. fra Andrija Nikić citirajući fra Paškala Buconjića, navodi 36 vrsta poreza i nameta koji su se plaćali na ‘sve i svašta’.

Fratri danas pišu spomenice tom ustanku no nigdje neće navesti da je svega nekoliko junačkih fratarskih imena poslušalo don Ivana Musića i stalo uz njega, uglavnom su to bili posuški, ljubuški, duvanjski i livanjski fratri nad kojima je bio jak slobodarski utjecaj hrvatskih heroja pobune poput Fa Luke Imbrišimovića Sokola ili ustanci Don Marka Mesića. Imena tih naših franjevaca, naših Sokolova, danas su zaboravljena a u Hercegovni nemaju niti jedne jedine ulice. Naš narod ne zna npr, tko su bili fra Nikola Čuturić, Fra Lovre Kalaura i  tko je bio najveći sokol među franjevcima tog vremena fra Bonaventura Šarić Drežnjak. Kako je to moguće?

I kakav je to naš narod, kojim smo prokletstvom proklei da današnji fra provincijali odlaze u Fojnicu klanjati se Fra Zvizdoviću, izrodu i izdajniku BH Hrvata a svoje junake , čak iz  franjevačke zajednice potiremo?

Unatoč povećavanju nameta ‘čudnovatom elastičnošću’, kako zapisa fra Paškal Buconjić, stanje državne blagajne bivalo je sve kritičnije. Marko Vego u knjizi ‘Don Ivan Musić i Hrvati u Hercegovačkom ustanku 1875-78 godine’ navodi da je 1875. godine deficit turske državne blagajne iznosio 108 milijuna kruna. Sve je to morao pokriti kmet sa svoje zemlje, prihodima od stoke i drugih neizravnih poreza.

Borbe u cijeloj Bosni i Hercegovini

Povijesnu težinu Hercegovačkom ustanku daje činjenica da je inicirao otpor u cijeloj Bosni i Hercegovini. On se proširio i na Srbiju. Kasnije ulazi i  Rusija. Dižu se svi. I Bugari i Grci.

O tome svjedoči i zapažanje bosanskog franjevca fra Jake Baltića koji u ‘Godišnjaku od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882’, zapisa:

‘Vojske se turske napuni Hercegovina; na mlogim mistim pobi se s ustašama, koji turskoj vojsci mlogo kvara činjaju i Turci ih ne mogu savladati, jer u ovim krševitim mistim imali su dosti zaklona od turske sile. Ali drugačije bi u Bosni’.

Turska je najprije pokušala preko mirovnih posrednika, pored ostalih i konzula ondašnjih europskih sila Francuske, Engleske, Rusije, Italije, Njemačke, Austo-Ugarske u Mostaru, stišati ustanike. Kad u tome nije uspjela silom ga je nastojala ugušiti. Međutim, u tome je bila samo djelomično uspješna.

Rezultat ovog ustanka naših pradjedova bijaše San Stefanski mir. San Stefan iliti Sveti Stjepan, svetac prvomučenik, o kako li simboličnog imena, bijaše ime malenog grada na ulazu u veliki Istanbul. Tu je združena slavenska vojska u kojoj bijaše i mnogi Hercegovac, Srbin ili Hrvat, vojska predvođena Rusima, poslala ultimatum Osmanlijama – ili predaja ili ulazimo u Carigrad.

I Turci se predadoše.

Bila je to povijesna greška. Jer će Zapadne Sile , od tog trena ujedinjenje Slavene gledati kao prijetnju, poništit će San Stefanski mir, instalirati Berlinski mir i vratiti Tursku u igru.

Iako su Slaveni Balkana gotovo 5 stoljeća krvarili pod osmanskom čizmom kao živi europski štit, Europa će ih od tog dana gledati kao ili novu prijetnju ili novo topovsko meso u borbi protiv Rusije.

Ni hvala im nisu rekli.

San Stefanski mir potom bit će gotovo izbačen iz udžbenika. Tako su tisuće naših generacija odgojene da je rezultat Hercegovačkog ustanka Berlinski kongres. No nije.

Rezultat je nešto sasvim drugo. A povijest je , kako to kažu, konstrukt. Nikako znanost. Istina je negdje jako daleko od naše oficijelne povijesti koju nam nude.

ish l poskok.info

guest
4 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Krešimir ...
Krešimir ...
9 mjeseci prije

Poslije potu,rica na red dolaze vazali turski….a prvi su franjevci po bosni lijepoj i Hrvatskoj…

Šaćir soros
Šaćir soros
Šta ti kažeš na ovo?  Krešimir ...
9 mjeseci prije

Moj Blentavi bošnjo katoličke crkve samoproglaseni previše pijes tu brlju….sipa PIPA

Lola
Lola
9 mjeseci prije

Eto nam lijepe zapadne Europe!
Do dan danas sve isto, sve se ponavlja!

Tornjak
Tornjak
9 mjeseci prije

“Hercegovci, Srbi i Hrvati…” sve OK? Jesu li to i Hercegovci bili nacija ili vjera ili stalitisedanas vec pricinjava?