Published On: Sat, Oct 24th, 2015

KAO TURSKA: Hoće li BIH završiti u vječnom limbu pred vratima EU?

Iako je EPP najjača politička grupacija u Europskom parlamentu (EP) i samoj Uniji (pa i u BiH, jer joj pripadaju SDA, SDS, PDP i dva HDZ-a), njihovi stavovi, naime, ne odslikavaju nužno politiku Bruxellesa, no činjenica je da tu politiku EPP u najvećem djelu utjelovljuje, što kroz djelovanje u Parlamentu, što kroz aktivnosti tridesetak šefova država i vlada.

S tim u vezi i poruka “da proces proširenja neće biti gotov dok kompletan zapadni Balkan ne bude integriran u EU”, ima izniman politički značaj.

Ovo mišljenje dijeli i Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije Parlamenta BiH za europske integracije i član Predsjedništva HDZ BiH. Lovrinović naglašava kako nije iznenađen ovakvim stavom narodnjaka, jer smatra “da samo EPP može odbraniti europske vrijednosti”.

“Stjecajem okolnosti, i u BiH su uglavnom na vlasti stranke narodnjačke orijentacije, koje su i sudjelovale na ovom skupu, i to je svakako dobra okolnost za dalji progres pristupnog procesa BiH. Ohrabren sam, s obzirom na to da i osobno pripadam istoj obitelji stranaka. BiH je sigurno mjesto u europskoj obitelji zemalja”, zaključuje Lovrinović.

Zaključci s kongresa EPP-a ohrabrujući su i za Halida Genjca, predsjednika Glavnog odbora SDA. On ističe da poruke, “koje nude prosperitet zemljama zapadnog Balkana”, može promatrati na dva načina.

“To je sigurno odgovor na prisutne pomisli i spekulacije o raspadu EU, a drugo, s aspekta BiH i regije, glavna je poruka da nema stajanja u proširenju i da proces nije završen dok cijela regija ne postane dio EU”, ističe Genjac, pišu Nezavisne.

Ognjen Tadić, potpredsjednik SDS-a i predsjedavajući Doma naroda parlamenta BiH, ističe kako “suvremena Europa, u promociji slobodnog i demokratskog društva, traži rješenje kako da probudi svijest naroda koji žive u zemljama kojima upravljaju nedemokratski, autokratski i oligarhijski režimi”.

“Ti režimi su moderni oblik feudalizma, organiziranog na instrumentima krupnog kriminala i korupcije. Zbog toga je veoma važno da najvažnija europska politička snaga ne odustaje od ključne europske ideje – a to je politička zajednica podređena najslabijem pojedincu”, kaže Tadić.

Poruke s kongresa EPP-a veliki značaj imaju i za Martina Raguža, lidera HDZ 1990, koji zaključuje kako Europa ima kapacitet da kroz EPP rješava izazove pred kojima se nalazi, ne bježeći od njih.

“Proširenje je među prioritetima i u tom smislu sam ohrabren. Ispruženu ruku trebamo prihvatiti i pozicionirati BiH na sigurne tračnice”, poručuje Raguž.

Ipak, ima mišljenja i da nije baš sve tako sjajno, a takvo dijeli Milica Marković (SNSD), član Zajedničke komisije za europske integracije. Za nju zaključak “da nema zamora proširenjem” ima široko i “rastezljivo” značenje.

“Kažu da će se proširenje nastaviti, ali to može biti i za 10 ili 20 godina. Drugi kriteriji govore da će imati mnogo zahtjeva prema balkanskim zemljama. A to govori da nam se može dogoditi ono što se dogodilo Turskoj, koja je 1991. stekla status kandidata i još nije postala članica EU”, kaže Marković.

Nezavisne.com