Nadležni u BiH i dalje ne priopćavaju tko je proizvođač spornog keksa vraćenoga s hrvatske granice zbog sadržaja kancerogene tvari i ima li ga na našim policama. S druge strane, srbijanska “Politika” objavila je da je keks iz Srbije, koji je također zaustavljen na granici s Hrvatskom zbog povećane koncentracije akrilamida, proizvela tvrtka “Sweet Family” i da ga nema na tržištu Srbije.
Nije prvi put
“Više informacija o proizvođačima keksa koji je zbog sadržaja akrilamida vraćen s granice Hrvatske i o tome što je učinjeno s njim, ovisno o rezultatima inspekcijskih kontrola, moći ćemo eventualno dati nakon što Agencija dobije povratne informacije od nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Distrikta Brčko BiH”, kazali su za “Nezavisne” iz Agencije za sigurnost hrane BiH na pitanje tko je proizvođač spornog keksa.
Nisu precizirali ni ima li tog keksa u prodaji u BiH.
Večernji list došao je u posjed dokumenata iz kojih je vidljivo kako je s granice vraćeno 1296 kilograma Petit biscuits keksa proizvođača Vispak d.d. Visoko, pakiranja od 1000 grama, s rokom uporabe do 10. listopada 2018. godine, te 418,60 kilograma Kogo sendvič keksa, pakiranja od 230 grama, s rokom uporabe di 24. siječnja 2019. godine proizvođača DAŽ d.o.o. Zvornik. Dobro upućeni izvor kazao nam je kako ovo nije prvi put da se keksi i drugi slatkiši zbog neispravnosti vraćaju s granice.
“U javnost se bombastično plasirala informacija kako je Hrvatska zabranila uvoz keksa iz BiH. Nije Hrvatska zabranila, nego pravila Europske unije koja ograničavaju količinu akrilamida u hrani. Do sada je ukupno vraćeno 8,5 tona raznih slatkiša, ali sve se to zataškava jer je riječ o bošnjačkim i srpskim proizvođačima, a kad se nešto dogodi po pitanju Podravke, Vindije, Dukata ili bilo kojeg proizvođača iz Hrvatske, to se oglasi na sva zvona”, kazao nam je naš izvor. Prema njegovim riječima, naloži se inspekcijama da ispitaju slučaj, međutim, sve ostane na tome i cijeli se slučaj zataška. “Sve te proizvode jedu i naša djeca, bolesnici u bolnicama i starci koji ionako imaju slab organizam, a to su štetne tvari. Nije toliki problem kad to pojede zdrav odrastao čovjek, ali pošteno govoreći, ta populacija najmanje jede kekse i slične proizvode. Jedu ih upravo oni s manje otpornim organizmom”, ispričao nam je naš izvor.
Čeka se očitovanje
Spomenimo i da je iz dokumenta vidljivo kako je razina akrilamida u keksima iz Zvornika iznosila 730, a onom iz Visokog 655 mikrograma po kilogramu, dok je maksimalna dopuštena količina 500 mikrograma po kilogramu. Hoće li tako biti i ovaj put, ostaje za vidjeti. Međutim, dokumenti koje imamo u posjedu pokazuju kako je prije točno mjesec dana naloženo inspekcijama izvršiti kontrolu dvaju spornih proizvođača i što hitnije dostaviti nalaza. Koliko se žurno postupa u ovom slučaju, vidljivo je iz toga što javnost još uvijek, mjesec dana nakon zahtjeva inspekcijama da provjere proizvođače i utvrde sljedivost proizvoda, nije obaviještena koji to proizvodi koji se proizvode u BiH zbog kancerogene tvari ne mogu ući u Europsku uniju, a vrlo vjerojatno se nalaze na našim stolovima.
wpDiscuz