“Ured za sprječavanje pranja novca započeo je operativnu analizu transakcija i osoba temeljem obavijesti Ministarstva unutarnjih poslova u kojoj se navodi da je strana fizička osoba, koja je nekad bila na istaknutoj javnoj funkciji u matičnoj državi, novac za koji postoji sumnja da ga je stekla primanjem mita posredstvom računa off shore tvrtke uložila i u nekretnine na području Hrvatske”, to je sažetak jednog od slučajeva kojim se 2015. bavio Ured za sprječavanje pranja novca i koji je potkraj 2016., čini se, završio uhićenjem ratnog ministra unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine Alije Delimustafića.
Ured za sprječavanje pranja novca objavio je ovih dana izvješće o radu za 2015. u kojemu je taj slučaj opisan kao jedan od primjera sumnje na kazneno djelo pranja novca, ali bez navođenja konkretnih podataka. No, slučaj se po mnogim detaljima podudara s predmetom zbog kojega je uhićen bivši ministar iz BiH i djelima koja mu se stavljaju na teret. Ured za sprječavanje pranja novca u izvješću navodi kako je “analizom utvrdio da je u Hrvatskoj registrirana tvrtka koja je iz inozemstva po nalogu off shore tvrtke primila pet inozemnih doznaka od oko 300.000 eura. Novac koji je off shore tvrtka doznačila u Hrvatsku potječe od doznaka izvršenih po nalogu predmetne strane fizičke osobe s njezina računa otvorenog u banci u matičnoj državi. Član uprave i prokurist domaće tvrtke su strani državljani iz matične države strane fizičke osobe”.
Tvrtka bez zaposlenih
Uvidom u sudski registar u Hrvatskoj utvrdili smo da je Delimustafić povezan s dvije tvrtke u Hrvatskoj: tvrtku Inter projekt osnovao je 2008. , no ona nema zaposlenih, a od 2011. nije prijavila prihode nego je 2015. deklarirala gubitak od 1700 kuna. Ta tvrtka se u zemljišnim knjigama vodi kao vlasnik zemljišta u mjestu Jušići u općini Matulji. Zemljište je kupljeno u srpnju 2014. S Delimustafićem je povezana još jedna tvrtka, Kreho d.o.o., koja u vlasništvu ima stan u Opatiji kupljen 2016. U toj tvrtki Delimustafić se vodi kao direktor od 2012., a također ne prijavljuje prihode niti ima zaposlene.
Ured za sprječavanje pranja novca u izvješću navodi da je “primljena novčana sredstva domaća tvrtka uložila u kupnju nekretnine na području Hrvatske”. “Utvrđena je sumnja da novčana sredstva koja su iz inozemstva doznačena u Hrvatsku i kojima je kupljena nekretnina proizlaze iz kriminalne aktivnosti strane fizičke osobe počinjene u inozemstvu. Ured je taj slučaj dostavio na daljnje nadležno postupanje i procesuiranje PNUSKOK-u zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela pranja novca”, navodi se u spomenutom izvješću Ureda za sprječavanje pranja novca. U policiji nam nisu htjeli dati konkretne podatke o slučaju “s obzirom na stadij istraživanja u kojem se slučaj nalazi (tajnost izvida)”. Bivši ministar unutarnjih poslova Delimustafić, naime, našao se iza rešetaka potkraj prošle godine u sklopu akcije ‘Pravda’ u BiH. Uhićen je u Hrvatskoj nakon pokušaja bijega, a pritvor mu je ovih dana, kaže glasnogovornica Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo Azra Bavčić, produljen za još tri mjeseca.
– Ne možemo govoriti o detaljima istrage – kazala je Bavčić. Delimustafić je uhićen u sklopu policijske akcije s još 15-ak osumnjičenika pod optužbama za pranje novca, prevaru i zloporabu položaja. Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo kriminalnu grupu tereti da su se na temelju fiktivnih presuda nezakonito uknjižili na navodno više desetaka nekretnina koje su pripadale umrlim ili osobama koje više nisu u BiH.
Delimusfića terete da je šef spomenute kriminalne grupacije, a sutkinja Lejla Fazlagić koju sumnjiče da mu je u tome navodno pomagala u Hrvatskoj. Njezin odvjetnik kaže da Fazlagić ima hrvatsko državljanstvo te da se radi o “politički montiranom procesu”.
Daljnje postupanje
Ovaj slučaj sumnje u pranje novca u Hrvatskoj samo je jedan od opisanih u godišnjem izvješću o radu Ureda za sprječavanje pranja novca koji je 2015. zaprimio 972 prijave o sumnjivim transakcijama. Od toga se 959 prijava odnosilo na sumnju na pranje novca, a 13 je bilo zbog sumnje na financiranje terorizma. Vrijednost sumnjivih transakcija, čije je obavljanje privremeno odgođeno po nalogu Ureda, iznosila je 2015. godine 76,5 milijuna kuna, što je znatno više nego 2014. kad se radilo o 21,1 milijunu. Riječ je o transakcijama koje je Ured blokirao upravo na temelju prijave zbog sumnje da se radi o spomenutim kaznenim djelima. U izvješću se navodi da je Ured u 2015. otvorio 464 predmeta: 452 predmeta sa sumnjom na pranje novca i 12 sa sumnjom na financiranje terorizma. Poslije obrade Ured je u 283 slučaja utvrdio da postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma te obavijestio nadležna tijela: od toga u 273 slučaja sa sumnjom na pranje novca i 10 sa sumnjom na financiranje terorizma.
Državno odvjetništvo i nadležni sudovi u Hrvatskoj za kazneno djelo pranja novca pokrenuli su u 2015., navodi se, deset istraga, 23 optužnice te su donesene tri presude za kazneno djelo “pranje novca”, no podaci o pravosudnoj statistici nisu konačni. Ured je u 2015. pet slučajeva sa sumnjom na pranje novca povezanih s koruptivnim kaznenim djelima dostavio nadležnim tijelima na daljnje postupanje. “U okviru ovih slučaja Ured je sastavio sedam izvješća u kojima je analitički obradio 129 transakcija vezanih za ukupno 23 osobe (20 fizičkih i 3 pravne). Vrijednost analiziranih transakcija sa 38 sumnji na koruptivne radnje povezane s pranjem novca u navedenim izvješćima iznosi oko 60 milijuna kuna”, navodi se u izvješću.
Koriste se računi tvrtki bez zaposlenih, kupuju nekretnine…
Ured za sprječavanje pranja novca u kojem rade 22 djelatnika uočio je tipologiju pranja novca. Jedan od načina je upotreba nerezidentnih računa stranih ljudi za provođenje transakcija koje uključuju novac za koja postoji sumnja da je nezakonito stečen u inozemstvu. Stranci, naime, u više banka otvore nerezidentne račune u korist kojih iz inozemstva primaju novac te ga odmah podižu u gotovini. Drugi od načina je uporaba računa jednostavnih društava s ograničenim odgovornošću (j.d.o.o.) za transakcije povezane s prijevarama. Osnivaju se lanaci takvih tvrtki, a transakcije koje su evidentirane preko računa ne predstavljaju stvarne poslove, već su provedene kako bi stvorile privid posla i stekle uvjete za povrat poreza. Također su često osnivači takvih tvrtki strani državljani, najčešće iz susjednih država, osobe čiji su identiteti temeljem otuđenih identifikacijskih dokumenata zloupotrijebljeni ili poslovno nesposobne osobe. U najvećem broju takvih slučajeva tvrtke su registrirane za trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Treći način je uporaba računa domaćih tvrtki bez zaposlenih i bez poslovne imovine te se stvara mreža preko čijih se računa provode transferi novčanih sredstava u višemilijunskim iznosima, a novac se u konačnici podiže u gotovini kako bi se dobio privid legalnog poslovanja te tako prikrio pravi izvor novca. Četvrti uobičajeni način pranja novca je onaj kroz sektor nekretnina, i to tako da strani državljani novac ulažu u kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Većinom ih ne kupuju u svoje ime, već u ime tvrtki koje oni ili s njima povezane strane osobe osnivaju, a novac kojima kupuju nekretnine na račun poslovnih subjekata doznačen je iz inozemstva, često s računa off shore tvrtki otvorenih u državama sa jakom bankovnom tajnom. Peti način je upotreba računa domaćih fizičkih osoba za transakcije povezane s računalnim prijevarama. To se radi tako da domaće fizičke osobe slijedom uputa stranih državljana, organizatora prijevara, otvaraju račune na koje primaju novac, a koji je neovlašteno prenesen sa računa oštećenih fizičkih i pravnih osoba.