Kako smo dijelili Bosnu

Na dan kada je austrijski veleposlanik divljački pokušao podijeliti Bosnu na način da organizira tri proslave nacionalnog dana Austrije, u Sarajevu se dogodila tribina „Hrvatska politika prema Bosni od 1992. do 1995. god“ u organizaciji uglednog bošnjačkog intelektualca Suada Kurtćehajića.
Prepuna dvorana gostiju mogla je iz prve ruke saznati na koji način je hrvatska politika još od rimskog perioda nastojala podijeliti Bosnu.
Piše: mr.sc. Tvrtko Milović, Dnevnik.ba
Profesor Enver Imamović objasnio je tijek prvog pokušaja podjele Bosne. Rimljani su pokorili sve živo, osim bosankih predaka Ilira koji su se dugo opirali podjeli Bosne. I onda su Rimljani pobijedili ali su pobijedili i Iliri jer je Bosna ostala cjelovita.
Onda su došli nekakvi Slaveni s ciljem podjele Bosne ali nikad nisu uspjeli.
Profesor Imamović napomenuo je i pokušaj srpskih careva u to vrijeme da podijele Bosnu ali bosanski kralj Tvrtko ih je prevario i nisu uspjeli. Srpski carevi su onda na Bosnu poslali vojske ali Bosna je preživjela.
E onda se Papa umiješao. Rekao je bosanskim kraljevima da više ne plaćaju danak Turcima i da će ih on štititi. Zbog toga su Turci bili prisiljeni osvojiti Bosnu, a Papa nije uopće pomogao. Zbog takvog ogavnog ponašanja Pape prema Bosni većina Bosanaca je u inat prešla na Islam.
Kako bi podijelili Bosnu, hrvatski i srpski ideolozi su ubijedili bosanske katolike i pravoslavce da su oni Hrvati odnosno Srbi. Ali nisu uspjeli podijeliti Bosnu.
Posljednji pokušaj podjele Bosne bio je u ovom ratu kada ih je spriječilo čudo bosanskog otpora.
ProfesorSuad Kurtćehajić napomenuo je da je Papa imao prste i u naredbi Hrvatima da podrže neovisnost Bosne kako bi je kasnije mogli podijeliti. Tako je računao i Tuđman koji je cijeli rat stalno glumio da prima izbjeglice i šalje oružje a ustvari je dogovarao s Miloševićem kako podijeliti Bosnu. Tuđman je i u Daytonu glavni cilj bio podjela Bosne ali su Amerikanci rekli: „hoćeš li to isto da ti bude u Hrvatskoj?“ I tako je Bosna opet pobijedila. Isto tako, profesor primjećuje, da nikad nije postojala tzv „konstitutivnost“ naroda i da to treba pod hitno ukinuti jer to vodi u podjelu Bosne.
Na tribini su bili i Mesud Hero i Fuad Kovač koji su napisali veliku knjigu od 1000 strana o tome kako Hrvati žele podijeliti Bosnu.
G. Hero je objasnio da bi knjiga bila mnogo veća, ali uvez to nije mogao podnijeti pa je morao skratiti.
Što se tiče zločina koje su Hrvati počinili kako bi podijelili Bosnu, to su mnogobrojni zločini koji su nezamislivi i previše brojni da bi se svi pobrojali.
Hero je istaknuo da je dokaz hrvatske želje za podjelom Bosne postojanje instituta „Ivo Pilar“ u Zagrebu koji je također htio podijeliti Bosnu. On smatra da na institutu Ivo Pilar i danas rade na osmišljanju podjele Bosne. I da institutut treba ukinuti.
Dokaz da Hrvatska i danas želi podijeliti Bosnu jeste činjenica da su na imenovanju hrvatske vlade premijer i ministri istakli da im je Bosna prioritet. A to znači podjelu Bosne.
Mesud Hero ističe da je hrvatska najagresivnija u pokušajima podjele Bosne bila u ratu kada je HVO, kao obična divizija HV-a, vršio agresiju na Bosnu kako bi je podijelio.
Izlaganje je nakratko prekinuo profesor Kurtćehajić napomenuvši da Bošnjaci moraju biti premni na sve moguće podjele Bosne.
Na kraju izlaganja, Hero je je ispričao jednu anegdotu. Naime, nakon nekoliko tisuća stranica nabrajanja hrvatskih zločina, on i koautor Fuad Kovač su se toliko umorili da nisu imali snage napisati zaključak. Onda su pročitali kolumnu fra Ivana Šarčevića u kojoj je on napisao sve ono što su oni htjeli. Pa su njegovu kolumnu stavili umjesto zaključka.
Profesor Kurtćehajić morao se i ovdje ubaciti nakratko. On je napomenuo da je fra Ivan Šarčević dokaz da još postoje pošteni Hrvati u Bosni. Kao što je to fra Petar Jeleč. Onda je dao riječ Fuadu Kovaču.
Bivši novinar Fuad Kovač prije svog izlaganja objasnio je koliko je on kao osoba iz Gacka bio žrtva različitih pokušaja podjele Bosne. I rekao je da je pisao za Ljiljan koji se stalno borio protiv podjele Bosne.
Iako je on iz Gacka, on zna da je najžešći pokušaj podjele Bosne bio u Prozoru gdje se svakodnevno dijelila Bosna.
Iz publike je za govornicu izašlo nekoliko gostiju koji su imali svoja potresna iskustva pokušaja podjele Bosne. Tako je Ahmed Zubača objasnio kako je u Varešu 1993. svjedočio pokušajima Hrvata da podijele općinu Vareš na bošnjački i hrvatski dio na što je njegov odgovor bio: „Mi ne pristajemo na podjelu Bosne“.
Mustafa Hajrić je tražio da se protiv Hrvatske podigne optužnica za genocid i agresiju na što mu je replicirao Suad Kurtćehajić istaknuvši da je dovoljna optužnica za agresiju.
Na kraju se javila i mlada novinarka Aldina Rovčanin koj je tražila da CIK kazni Čovića jer je rekao da je Stolac hrvatski prostor, što je jasan pokušaj podjele Bosne.
Nakon toga svi su se razišli.
 
Napomena: Ovaj tekst je baziran na događajima koji su možda smiješni, ali su itekako stvarni.
 
Svjedok pokušaja podjele Bosne Tvrtko Milović