Published On: Mon, Nov 19th, 2012

U TRI KORAKA DO BOŠNJAČKE NACIONALNE DRŽAVE: Hrvatima dio Hercegovine, sve ostalo nama!

Iako je čest usklik u bošnjačkih političara te hrvatskih janjičara u njihovoj službi kako  lideri u Hrvata zapostavljaju Srednju Bosnu i Posavinu i brinu se samo o Hercegovini, tajni plan rekonstrukcije FBIH, na kojem neumorno rade sarajevski NVO mafijašići okupljeni oko Reufa Bajrovića, predviđa za početak smanjenje broja kantona sa 10 na 6 pri čemu bi Hrvati, praktičnu institucionalnu moć zadržali samo u Livanjsko-hercegovačkoj županiji koja bi se sastojala od današnjih dviju županija umanjenih za Drvar te u kasnijoj fazi potpuno gašenje kantona. Ironično, upravo taj suludi prijedlog stvaranja nacionalne bošnjačke države na tlu Federacije, koji može proći samo ako se Hrvate taj dan kolektivno nadrogira, bošnjačke nacionalne elite koriste kao optužbu u dnevnopolitičke svrhe  kada nastoje unijeti komešanje među Hrvate kao nešto što je hrvatska politika. U to ime angažiraju pripadnike hrvatskog naroda, koji nama, naivnima, tumače koliko smo zapravo oholi, zli, i fašistoidni. Oni, sluge tuđeg nacionalizma.

Tko pak sjedi u famoznoj radnoj skupini, ostaje mit.

Za potrebe dijela međunarodna zajednice u BiH pripremljen je opsežan prijedlog ustavnih i administrativnih preinaka koji je predvodio smanjivanje županija i daljnju unitarizaciju Federacije BiH s koncentriranjem moći u federalnim institucijama u interesu većinskog bošnjačkog naroda, pretvaranjem kategorije ‘ostalih’ praktično u još jedan konstitutivni narod, a na štetu je u odnosu na sadašnja rješenja za županije i Hrvate u ovome entitetu, piše Večernji list.Sastavni dio ovoga prijedloga je i novi zemljovid sa šest umjesto sadašnjih deset županija.

Nove granice

Po ovome prijedlogu, a što je vidljivo i na zemljovidu, došlo bi do pomicanja granica na način da bi se Unsko-sanskoj županiji pripojio Drvar, dok bi se pak ostale općine pripojile Zapadnohercegovačkoj županiji koja bi se po ovome prijedlogu ubuduće zvala Livanjsko-hercegovačka županija. Istodobno po ovome prijedlogu Posavska županija pripojila bi se Tuzlanskoj županiji.

 

Sadašnja Srednjobosanska županija bi se po ovome prijedlogu raskomadala. Sve općine izuzev Kiseljaka i Kreševa bi se pripojile Zeničko-dobojskoj županiji koja bi se u budućnosti zvala Županija središnja Bosna. 
Istodobno iz bivšeg ZDŽ-a bi se općine Visoko i Breza pripojile kao i Kiseljak i Kreševo Sarajevskoj županiji. Ovoj županiji, odnosno Sarajevo Distriktu bi se pridodala i Županija Goražde sa svoje tri općine. Umjesto deset županija u kojima su Hrvati u četiri imali većinu, dok Bošnjaci imaju većinu u četiri, Federacija bi se s prijedlogom od šest županija praktično dodatno nacionalno homogenzirala s predloženim rješenjima.

 

Autori ovoga ustavnog rješenja su Hrvat i njihov utjecaj isključivo smjestili u Hercegovinu, dok je područje središnje Bosne i Posavine prepušteno većinskom bošnjačkom utjecaju. Središnja Bosna bi od tako razmjerno nacionalno izbalansirane hrvatsko-bošnjačke županije postala isključivo bošnjačka županija, dok bi se pak Kiseljak i Kreševo s 40-ak tisuća Hrvata utopili u Sarajevsku županiju od oko 600.000 Bošnjaka.

 

Jednako bi se dogodilo i s većinskim hrvatskim općinama u Posavskoj županiji koje bi postale privjesak Tuzlanskoj županiji. 
Autori dokumenta izrađenog u povodu inicijative za reformu Federacije BiH ističu u prvi plan racionalizaciju Federacije BiH. “Ovim prijedlogom broj županija bi se smanjio s 10 na 6, čime bi se smanjili troškovi javne potrošnje i preopsežne administrracije u Federaciji BiH”, ističe se. Predlaže se daljnje ukidanje sadašnjih ustavnih nadležnosti županija .

FBiH preuzima ovlasti

“Radna skupina predlaže preraspodjelu nadležnosti između FBiH i županija na način da se pretpostavka nadležnosti utvrdi u korist Federacije BiH (tako da bi ustavna norma glasila ‘Federacija ima sve nadležnosti koje ovim Ustavom nisu odijeljene županijama i koje nisu prenesene na institucije BiH) uz taksativno navođenje isključivih nadležnosti županija, odnosno zajedničkih nadležnosti županija i FBiH”, stoji u prijedlogu i objašnjava se da bi županijama valjalo oduzeti i dodijeliti Federaciji oblast zdravstva, visokog obrazovanja i lokalne samouprave.

 

Ovim se prijedlogom razrađuju rješenja u pogledu utjecaja u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Tako se predlaže da praktično ‘ostali’, odnosno nacionalne manjine dobiju status konstitutivnog naroda s jednakim brojem izaslanika u Domu naroda te se traži jamstvo sudjelovanja ‘ostalih’ pri izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH te usvajanje amandmana na Ustav Federacjje BiH, što do sada nije bio slučaj. Jednako tako Dom naroda bi po radikalnoj varijanti trebalo pretvoriti u dom županija, no predlagači smatraju da takvo što sada nije politički realno zbog čega odlažu izvršenje takve mogućnosti.

 

Po ovome rješenju ‘ostalima’ bi trebalo zajamčiti pozicije u Vladi Federacije, kao i u instituciji predsjednika, odnosno potpredsjednika. U cijelome dokumentu se predlaže prilagođavanje određenih rješenja sa situacijom u Republici Srpskoj. “Radna skupina se usuglasila da je razinu FBiH poželjno otvoriti za oblike nesporednog odlučivanja sukladno analognim rješenjima u Ustavu RS-a te je kao jednu od nadležnosti Parlamenta FBiH predložio i nadležnost za raspisivanje referenduma na razini FBiH”, stoji u prijedlogu. Također se predlaže ukidanje naziva vitalnog nacionalnog interesa, te uvođenje isključivo vitalnog interesa.

Sarkazam

Prijedlog, koji je izradila skupina pravnika, analizirao je i odnose prema lokalnoj samoupravi, a unutar prijedloga oko načina rješenja vezanih uz Mostar ili Sarajevo ne vide ništa sporno. Predlaže se donošenje posebnih zakonskih rješenja oko grada Mostara sa svim njegovim sadašnjim posebnostima bez navođenja da bi to rješenje logično trebalo primijeniti i na druge općine, odnosno gradove bez obzira o kojima se radi. Jedinu pozitivno rješenje u korist Hrvata, i zvuči sarkastično, jeste da se posve ravnopravno jezično prihvati prijedlog županija koji je na hrvatskome jeziku oznaka za kanton. (Dnevnik.ba)