To se navodi u priopćenju za javnost objavljenom na web stranici Bijele kuće nakon sastanka Bidena i potpredsjednice SAD-a Kamale Harris s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. 

“Također su pozdravili zahtjeve Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, a predsjednik Biden je izrazio snažnu podršku naporima glavnog tajnika Stoltenberga da omogući brzi proces pristupanja (ovih zemalja NATO-u) uzimajući u obzir zabrinutost svih saveznika na području sigurnosti”, stoji u priopćenju.

Tijekom sastanka su strane razgovarale i o mogućim posljedicama situacije oko Ukrajine na transatlantsku sigurnost, kao i o važnosti jačanja “NATO-ovih sredstava odvraćanja i obrane”.

Zauzvrat, finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je ranije u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera da je teško predvidjeti vrijeme ulaska zemlje u Sjevernoatlantski savez, budući da su neke države NATO-a, uključujući Tursku, izrazile sumnju u mogućnost ulaska Finske i Švedske u blok.

U međuvremenu, Jens Stoltenberg je tijekom sastanka s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom 1. lipnja izrazio svoje uvjerenje u rješavanje sporova s Turskom oko prijema Finske i Švedske u NATO.

“Moramo uzeti u obzir sigurnosne interese svih saveznika i siguran sam da ćemo pronaći zajednički put naprijed”

U tu svrhu sam u bliskom kontaktu s turskim predsjednikom (Recepom Tayyipom) Erdoganom, kao i s čelnicima Finske i Švedske.

I u bliskoj budućnosti sazvat ću visoke dužnosnike iz sve tri zemlje u Bruxellesu”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, odluka Helsinkija i Stockholma da se prijave za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu je povijesna.

Prema riječima glavnog tajnika NATO-a, ulazak Finske i Švedske u blok ojačat će Sjevernoatlantski savez.

Zauzvrat, Anthony Blinken je također izrazio uvjerenje da će Finska i Švedska uspjeti riješiti nesuglasice s Turskom po pitanju pristupanja NATO-u i brzo pristupiti savezu.

Sjevernoatlantske težnje

Podsjetimo, nakon što su Helsinki i Stockholm 18. svibnja istovremeno podnijeli zahtjev za članstvo u NATO-u, Ankara je objavila da se protivi ulasku Finske i Švedske u blok.

Kako je objasnio Erdogan, zemlja neće promijeniti svoju odluku sve dok Helsinki i Stockholm ne počnu podržavati turske antiterorističke akcije i ukinu embargo na oružje Ankari.

Vrijedi napomenuti da su turske vlasti u više navrata izjavljivale da Finska i Švedska neće postati članice bloka bez odustajanja od potpore kurdskim organizacijama koje Ankara smatra terorističkim.

Ulasku Finske i Švedske u NATO protivio se i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Naglasio je da se stav Zagreba neće mijenjati dok se ne riješi pitanje izbornih reformi u Bosni i Hercegovini (BiH) koje bi omogućile hrvatskom narodu koji živi u BiH da na općim izborima bira svoje nacionalne predstavnike u sustavu javne uprave.

Rusija je također izrazila svoj stav prema planovima Finske i Švedske da postanu dio NATO-a.

Kako je Nikolaj Patrušev, tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, primijetio u intervjuu za novine Argumenty i Fakty, Moskva će proširenje vojne infrastrukture NATO-a u Finskoj i Švedskoj doživljavati “kao izravnu prijetnju vlastitoj sigurnosti i bit će dužan odgovoriti.”

Podsjetimo, Finska je 24. svibnja potpisala tehnički sporazum s NATO-om za jačanje obrambene sposobnosti zemlje.

To je izvijestila press služba finskog Ministarstva obrane.

“Nakon objave Finske o spremnosti za pridruživanje NATO-u i s obzirom na njezine težnje za članstvom u Sjevernoatlantskom savezu, proširenje mogućnosti za primanje vojne pomoći ostat će ključni prioritet”, navodi se u priopćenju finskog ministarstva obrane objavljenom na web stranici.

Nova faza u obuzdavanju Rusije

Prema Konstantinu Blokhinu, vodećem istraživaču Centra za sigurnosne studije Ruske akademije znanosti, Biden želi da Finska i Švedska što prije uđu u NATO kako bi to predstavio kao svoju geopolitičku pobjedu i time podigao svoj rejting.

“Predsjednik Sjedinjenih Država se nada da će to ojačati njegovu političku poziciju, koja je osjetno poljuljana nakon bijega američke vojske iz Afganistana i u pozadini pogoršanja ekonomske krize u Sjedinjenim Državama. Bidenu je sada stvarno potreban barem neki vanjskopolitički uspjeh, posebice demonstracija da Washington može konsolidirati Zapad na antiruskoj osnovi, integrirati nove članice u savez”, rekao je Blokhin u komentaru za RT.

Osim toga, uz postizanje osobnih ciljeva, Biden nastoji povećati napetost na ruskim granicama prihvaćanjem Finske u NATO, siguran je Blokhin.

“Washington se priprema i za novu fazu obuzdavanja Rusije, sukob s Ruskom Federacijom na Arktiku.I upravo zbog toga je ulazak Finske i Švedske u blok”,  “Arktik je riznica prirodnih resursa, ova regija je od velike strateške važnosti – smatra analitičar.

Podsjetimo da je ranije taj isti Helsinki služio kao platforma za pregovarački proces između Rusije i Zapada o razvoju Arktika, a sada Finska nastoji ući u NATO “, prisjetio se Blokhin.

Istodobno je naglasio da za Rusiju glavno pitanje ostaje postavljanje vojne infrastrukture na teritoriju Finske i Švedske, jer će o tome ovisiti reakcija Moskve.

“Ako postoji infrastruktura koja može nanijeti značajnu štetu Ruskoj Federaciji, tada će odgovor Rusije odgovarati ovoj prijetnji. Ali u svakom slučaju, Ruska Federacija će pratiti situaciju i biti u toku”, rekao je Blokhin.

Blokhin također vjeruje da će Washington i glavni tajnik NATO-a biti moderatori pregovaračkog procesa između Finske, Švedske i Turske.

“Sve poteškoće vezane uz položaj Ankare, na ovaj ili onaj način, i dalje će se rješavati uz pomoć Sjedinjenih Država kao zainteresirane strane i Stoltenberga. Washington i vodstvo NATO-a moći će ugurati Finsku i Švedsku u NATO. Pitanje je samo koliko brzo se to može dogoditi”, rekao je analitičar.

Zauzvrat, politolog Alexander Asafov je istaknuo da Bidenove riječi o podršci brzom ulasku ove dvije zemlje u blok imaju za cilj pokazati neizbježnost takvog scenarija.

“Tako šef Bijele kuće još jednom pokazuje da oni ruski prijedlozi sigurnosnih jamstava koji su izneseni krajem prošle godine neće biti provedeni – NATO se namjerava pomaknuti dalje na istok. Osim toga, Washington daje sve od sebe kako bi pokazao da općenito rusku zabrinutost i strah od širenja bloka za Sjedinjene Države nisu važni “, rekao je stručnjak u intervjuu za RT.

Međutim, smatra Asafov, pristupanje Finske i Švedske NATO-u možda se neće dogoditi tako brzo kako očekuje šef Bijele kuće.

“Turska i Hrvatska možda još dugo neće pristati na uključivanje tih zemalja u blok.

Takvo ponašanje se posebno očekuje od Ankare, budući da je prije predsjedničkih izbora antiteroristička tema za Erdogana principijelna u unutarnjoj politici.

Predsjednik Turske može promijeniti svoje zahtjeve u Helsinki i Stockholm, ali tek nakon što za sebe uspješno prođe izborni proces.

I sve će to trajati više od godinu dana “, zaključio je analitičar.