Published On: Pon, ožu 8th, 2021

Kako Kremlj provocira Berlin na Balkanu (FAZ)

Nekadašnji njemački ministar nadgledat će mirovni sporazum kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini . No, potpora Kremlja je upitna, a njegove poluge su učinkovite.

Rusija na Balkanu trenutno pokazuje svoju preventivnu snagu. U siječnju je Savezna vlada objavila da se Christian Schmidt, koji je već dugi niz godina član Bundestaga i bivši državni tajnik u Ministarstvu obrane od 2005. do 2013., a potom i savezni ministar poljoprivrede, kandidira za novu ulogu: ”

Savezni kabinet danas je imenovao bivšeg saveznog ministra Christiana Schmidta, njemačkim kandidatom za Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu ”, navodi se u poruci koju je distribuiralo Ministarstvo vanjskih poslova. Također stoji da će se kandidatura odvijati “u uskoj koordinaciji s međunarodnim partnerima”.

Ured visokog predstavnika svojevrsno je nadzorno mjesto čiji bi nositelj trebao nadzirati provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma s barem, u teoriji, izuzetno opsežnim ovlastima. U Daytonu u Ohiju je pod američkim vodstvom 1995. godine završio rat koji se vodio u Bosni i Hercegovini. Čak i četvrt stoljeća nakon mira, visoki predstavnik ima moć smijeniti demokratski izabrane bosanske političare. Međutim, upitno je kako bi se danas takvi pokušaji pomirbe demokracije upotrebom nedemokratskih sredstava mogli provesti u praksi.

Sporazum između Berlina i Moskve?

Mala skupina ljudi već je od jeseni prošle godine znala da će Schmidt biti drugi Nijemac koji će preuzeti tu ulogu. Čak i prije nego što je savezna vlada službeno najavila kandidaturu 20. siječnja, na dan inauguracije Joea Bidena, u Sarajevu se špekuliralo o tome što stoji iza toga. Bošnjački mediji tvrdili su da je Berlin sklopio nekakav dogovor s Moskvom na račun BiH. To bi trebalo osigurati rusko odobrenje za njemačkog kandidata i iznenaditi Washington u fazi tranzicije vlasti s Trumpa na Bidena.

Ipak, potpora Moskve njemačkom napredovanju nikako nije jasna. To je nedavno pokazano i intervencijom ruskog veleposlanika Alexandera Bozana-Chartschenka – pazite u Beogradu, a ne u Sarajevu. Bozan- Chartschenko stari je ratnik ruske diplomacije na Balkanu. 2007. godine bio je na strani njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera i američkog predstavnika Franka Wiesnera iz Moskve koji su činili tzv. Trojku. U završnim pregovorima oko Srbije i Kosova su pokušali postići sporazum o ujedinjenju netom prije nego što je kosovska deklaracija o neovisnosti u veljači 2008. godine, a koja se dugo spremala uz potporu Zapada, okončala predstavu.

Bozan-Chartschenko je nedavno u Srbiji u svojevrsnom intervjuu upozorenja rekao da Moskva ne odobrava imenovanje novog visokog predstavnika. Zapravo, smatra da je više od 25 godina nakon završetka rata, vrijeme za zatvaranje ureda u Sarajevu. Veleposlanik je naznačio da će se Rusija, ako je potrebno, okrenuti protiv Schmidtove kandidature u Vijeću sigurnosti UN-a. Nitko ne zna dokle su zainteresirani spremni ići. U State Departmentu se navodno čuju glasovi koje Rusija i Vijeće sigurnosti žele zaobići ako je potrebno.

Sumnje u američku odluku

Preliminarna odluka mogla bi se donijeti na sastanku Vijeća za provedbu mira, koji je privremeno zakazan za 16. ožujka. Rusija je također zastupljena u ovom tijelu koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovom imenovanju. Međutim, trenutno nije jasno podržava li Washington uopće njemačku kandidaturu. U kasnoj Trumpovoj eri je između Europe i SAD-a uglavnom prevladala šutnja, uključujući i pitanja oko Balkana, a zasad se ni od nove američke vlade još nije čula javna podrška Schmidtu.

A i iza kulisa se čini kako ljudi u Berlinu nisu (više) sigurni oko toga. Sve dok podrška Washingtona ne bude potvrđena, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na glasanje – inače će, na kraju, kako kažu, neugodno iznenađenje doći s američke strane, a ne s ruske.

Nadaju se, međutim, da Schmidt neće biti problem koji će Biden, koji ima iskustva na Balkanu i teži ponovnom zbližavanju, odmah prilikom početka svog mandata zaustaviti. Činjenica da se nedavno govorilo i o britanskom protivniku Schmidtu ne čini stvar jasnijom. Pogotovo što bi, čak i u slučaju njemačko-američkog sporazuma, ostalo neizvjesno koliko daleko bi Moskva htjela pružati svoj otpor.

Rusija bi mogla povećati raspoređivanje i okončati europsku vojnu misiju Eufor / Althea u Bosni. Zadatak joj je podržati poštivanje Daytonskog sporazuma i obučiti bosanske oružane snage. Od početka misije 2004. godine, Vijeće sigurnosti UN-a uz rusku potporu produljuje mandat svake godine, posljednji put u studenom prošle godine. Kad bi to doista željela, Rusija bi mogla spriječiti sljedeće produženje mandata. BiH je idealan poligon za vježbanje Rusiji za hladni proxy rat protiv Zapada, pogotovo kad uopće nije jasno je li Zapad ujedinjen i jednoglasan.

Michael Martens l FAZ

Napomena: Autor je mladi sarajevski aktivist. Bavi se propagandnim novinarstvom. Istina mu nije imperativ.