Published On: Wed, Jun 22nd, 2016

Kako je predsjednica, mimo Ministarstva, organizirala sastanak s Vučićem i zašto je taj susret bitan

Veliku ali neispunjenu želju srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolićada ovog proljeća posjeti Hrvatsku, danas je u Dalju ostvario Aleksandar Vučić. Premijer Srbije sastao se u tom pograničnom mjestu s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović i to u prilično neobičnim političkim okolnostima. Vučić je, naime, gledano strogo formalno, u Hrvatsku stigao tako tehnički premijer: njegova Vlada, čiji je mandatar, još nije sastavljena.

Vučić je u Hrvatsku došao kada i ovdje postoji tehnička Vlada i nije se susreo sa svojim kolegom Tihomirom Oreškovićem, već s hrvatskom predsjednicom. Nadalje, Vučić je u Dalj, u sastavu srbijanskog izaslanstva, poveo svog (tehničkog) ministra vanjskih poslova, Ivicu Dačića, ali ondje nije bilo njegovog hrvatskog kolege (tehničkog) ministra vanjskih poslova,Mire Kovača.

U sastavu službenog hrvatskog izaslanstva nije bio nitko iz Vlade; uz predsjednicu Republike, delegaciju su još činili samo njeni savjetnici za unutrašnju i vanjsku politiku, Mate Radeljić i Mate Granić.

Uloga predsjedničinih savjetnika

I službenom Zagrebu, a osobito službenom Beogradu bilo je iznimno važno da se sastanak održi i da se susretima u Hrvatskoj (Dalj) i Srbiji (Tavankut, Subotica) pošalje snažna politička poruka o istinskoj volji za poboljšanje bilateralnih odnosa. Koliko je Vučiću taj susret bio važan, najbolje potkrepljuje podatak da je ovaj tjedan otkazao dva važna, planirana i već dogovorena susreta, s čelnicima Europske unije u Bruxellesu i s visokim dužnosnicima američke administracije u New Yorku. Iz izvora bliskih hrvatskoj predsjednici može se čuti kako je Vučić otkazivanjem tih posjeta zapravo želio još snažnije naglasiti svoj dolazak u Hrvatsku.

Razlog za to je i činjenica da je sastanak dogovoran i pripreman isključivo na inicijativu Zagreba i Beograda, bez ikakvog utjecaja, nagovora ili sudjelovanja međunarodne zajednice. Neki raniji susreti bili su gotovo iznuđeni pod međunarodnim pritiskom, jer se željelo relaksirati odnose u regiji, za što su ključni odnosi dvije najveće države nastale raspadom Jugoslavije, Srbije i Hrvatske.

Zašto je važna lokacija susreta

No, posebna zanimljivost jest da s hrvatske strane u pripremu prilično spektakularnog susreta (spektakularnog zbog toga što su Grabar Kitarović i Vučić u istom danu, zajedno, posjetili obje države) nije bilo uključeno ministarstvo vanjskih poslova, već su sve dogovore oko detalja i sadržaja susreta s naše strane vodili predsjedničini savjetnici Radeljić i Granić.

Dalj i Tavankut, mjesta u Hrvatskoj i Srbiji, koja su ključne točke susreta Grabar Kitarović i Vučića, izabrani su kako bi se naglasila najvažnija točka zajedničke Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije: želja za poboljšanjem položaja nacionalnih manjina. Dodatni razlog zašto je u Hrvatskoj izabran upravo Dalj je u tome što u tom mjestu, sa značajnim srpskom manjinom, suživot dobro funkcionira i dvojezične oznake, kao i ćirilične table na državnim zgradama ne izazivaju napetosti i incidente poput onih u obližnjem Vukovaru. Uz to, Dalj je rodno mjesto velikog znanstvenika Milutina Milankovića, koji je, poput Nikole Tesle, kao Srbin po nacionalnosti, bio ponosan na činjenicu da je rođen i odrastao u Hrvatskoj (Milanković je umro u Beogradu, ali je sahranjen u rodnom Dalju).

Važnost koju je Vučić pridavao ovom susretu

Višemjesečno dogovaranje susreta Grabar Kitarović i Vučića urodilo je zajedničkom Deklaracijom, koju je, kako Telegram saznaje, oblikovala hrvatska strana, i čiji je draft u Beogradu doživio tek neznatne, minimalne promjere. Kako je Telegramu rečeno iz izvora bliskih Pantovčaku, to je rezultat izvrsnih priprema i vrlo otvorenih razgovora vođenih u dogovaranju susreta državnika susjednih zemalja.

Što je možda pomalo i neuobičajeno, u samoj završnici pripremnih dogovora za susret Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića, u Beogradu, uključio se i srbijanski  premijer i s našim timom koji je taj susret dogovarao, proveo više od dva sata. To pokazuje koliku je važnost Vučić pridavao svom dolasku u Hrvatsku.

I hrvatska predsjednica i srbijanski premijer izrazili su uvjerenje da će njihov sastanak u Hrvatskoj i Srbiji biti različit od dosadašnjih summita državnika dvije zemlje, te izrazili nadu da će uistinu biti povijesni. Nadu, kako se čuje, polažu u sve točke Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije u kojoj su, kako je Telegram prvi pisao, posebno naglašena pitanja iznimno važna za uspostavu zdravih odnosa na kojima dvije zemlje žele graditi buduću suradnju.

Stvarni suživot s većinskim narodom

To su iskreno nastojanje na rješavanju pitanja nestalih i poginulih, provođenje ugovora o sukcesiji i rješavanju pitanja međusobnih granica, koje će, ne bude li se moglo zajednički dogovoriti, biti riješene pred međunarodnim pravosudnim institucijama.

Posebno se ističe kako Zagreb, uz uvažavanje onih kriterija koji su bili pred Hrvatskom prije ulaska u EU, neće kočiti put Srbije ka Europskoj uniji, jer je i njen nacionalni interes da susjedna zemalja postane članica Unije. Deklaracija predviđa i zajedničke projekte prema fondovima Europske unije, ali i potrebu zajedničke suradnje kad je u pitanju borba protiv terorizma kao globalne prijetnje.

Ako je suditi po uistinu dirljivom susretu mještana Dalja, koji su oduševljeno pozdravili Kolindu Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića, njihov zajednički susret mogao bi pridonijeti poboljšanju odnosa prema nacionalnim manjinama, kako srpske u Hrvatskoj, tako i hrvatske u Srbiji, ali i njihovom stvarnom suživotu s većinskim narodom.