Published On: Ned, tra 18th, 2021

Kako izbjeglička djeca nestaju u Europi?

U posljednje tri godine nestalo je više od 18.000 izbjegličke djece koja su se domogla Europe, pokazuje novo istraživanje. Državne institucije nemaju pojma gdje su djeca, ali su vjerovatno u velikoj opasnosti.

Policijska kontrola na granici Njemačke i Poljske. Zaustavljen je automobil – vozač je Poljak, četvoro putnika su Vijetnamci bez isprava. Među njima je i djevojčica od petnaest godina. Kako je maloljetna, a nitko od suputnika joj nije rod, djevojčica završava u jednom državnom smještaju za djecu u njemačkoj pokrajini Brandenburg.

Za taj slučaj su reporteri javnog servisa rbb doznali iz dokumentacije berlinskog Državnog tužiteljstva. Jer djevojčica je nestala nedugo pošto je smještena u dom. Jedan od zaposlenih u domu prijavio je nestanak, i to je bilo to. Vijetnamska djevojčica je postala broj u statistici, piše Deustche Welle.

Izbjeglička djeca izgubljena u Europi

Koliko ima djece sa sličnom sudbinom? To sada otkriva analiza novinarske grupe „Lost in Europe” („Izgubljeni u Europi”) u kojoj surađuju reporteri londonskog Gardijana, nizozemskog servisa VPRO, njemačkog rbb i drugi. Prema istraživanju, od 2018. do 2020. je u Europi nestalo 18.292 djece koja su stigla kao „maloljetne izbjeglice bez pratnje“ i za koju su bile nadležne institucije europskih država.

Ali, moguće je da je i više djece nestalo jer pojedine države vode manjkavu statistiku. Recimo, Francuska, Danska i Rumunjska ne prikupljaju ove podatke. Bugarska ne pravi razliku između maloljetnika koji dođu sa starateljima i onih koji dođu sami.

Europska komisija zna za ove probleme. Ilva Johanson, komesarka za unutrarnje poslove, kaže da je Brisel već pozivao članice EU da „moraju poduzeti više protiv nestanaka izbjegle djece, između ostalog boljim prikupljanjem podataka“.

Prinuđena da trguje drogom

Verena Kek iz međunarodne organizacije za dječja prava ECPAT vjeruje da je pravi broj djece kojima se u Europi gubi trag zapravo mnogo viši. Kritizira što se EU ne bavi ovim problemom zajednički, niti postoji središnji registar nestalih. „Za djecu i omladinu ovo može da ima fatalne posljedice jer mogu dopasti u situaciju u kojoj su izrabljivani. A ako niko ne zna da su nestali, niko ih i ne traži.“

Vijetnamska djevojčica sa početka priče nađena je poslije nekoliko mjeseci – slučajno. Policija je pronašla tijekom racije u jednom stanu u Berlinu. Dijete je živjelo sa vijetnamskim parom koji je ilegalno prodavao drogu i cigarete. Ispostavilo se da je djevojčica bila primorana raditi u studiju za manikir za tri stotine eura mjesečno, da prodaje cigarete i isporučuje narkotike.

Nestaju djeca iz Afganistana, Maroka i Alžira

U Njemačkoj je u posljednje tri godine prijavljeno 7.806 ovakvih nestanaka, ali se djeca uglavnom ponovo pronađu. Međutim, 724 njih nikada nije otkriveno. Najčešće nestaju djeca porijeklom iz Afganistana, zatim iz Maroka i Alžira.

Pa i ovdje je statistika upitna. Savezni ured za kriminalistiku (BKA) koji je zadužen za registar nestalih priznaje da je to kod izbjegličke djece veoma teško jer nemaju papire. Neki bivaju registrirani više puta kao nestali, neki budu sasvim izostavljeni.

To je skandal, grmi Holger Hofman iz organizacije Njemačka pomoć djeci. „Koliko znamo, nema pouzdanih podataka, čak ni približno. Takve rupe u znanju širom otvaraju vrata kriminalnim mrežama.“

Europski problem

Europol je još 2016. upozoravao na kriminalne mreže koje iskorištavaju djecu koja sama izbjegnu u Europu. U siječnju ove godine je i BKA priopćio da se zna za vijetnamske bande koje trguju ljudima.

Koliko je problem europski, tragično je dokazao primjer iz listopada 2019. godine. Tada je u kamionu-hladnjači nadomak Londona nađeno 39 mrtvih Vijetnamaca. Kamion je doputovao iz Belgije. Među žrtvama su bila dva dječaka koji su desetak dana ranije pobjegli iz jednog doma u Nizozemskoj.

Tamo ih je prethodno dovela nizozemska policija koja ih je pronašla u jednom drugom kamionu – koji je krenuo iz Kelna.