JOŠ donedavno očekivao se nagli pad ekonomije zbog koronakrize, a potom brz oporavak. Sada je, međutim, jasno samo da je ekonomska provalija u koju smo upali puno dublja nego što smo mislili, kao i da oporavak neće biti ni brz ni snažan.
Na to je ovih dana upozorio i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je kazao da će gospodarski rast u sljedećoj godini biti sporiji nego što se ranije očekivalo. Tempo oporavka, naime, definira epidemiološka situacija koja je u Hrvatskoj i svijetu loša.
Toliko loša da je velik broj zemalja već stavio novi ključ u bravu svojih ekonomija, a u parcijalnom lockdownu, s mogućnošću daljnjeg zatvaranja gospodarstva, nalazi se i Hrvatska. Posljedica toga bit će i sporiji oporavak u sljedećoj godini, pojasnio je Vujčić, tim više što je već sada izgledno da se koronakriza seli i sljedeću godinu, barem u njen prvi dio.
Oporavak ovisi o razvoju pandemije
U središnjoj banci, doduše, i dalje očekuju da će se rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sljedećoj godini kretati oko pet posto, ali šanse da se već u 2021. vratimo na razinu BDP-a iz 2019. više, čini se, ni kod njih ne drže vodu. Slične je prognoze na jesen dala i Europska komisija, no ekonomisti kažu da su i te prognoze već zastarjele, s obzirom na to da je Europu u međuvremenu pogodio novi i znatno jači val koronavirusa.
Stoga Vujčić očekuje da bismo se tek u 2022. godini mogli vratiti na razinu gospodarske aktivnosti kakvu smo imali prije izbijanja pandemije koronavirusa, a gotovo identičnu poruku danas je poslala i Američka gospodarska komora.
No, po mnogima, i takva očekivanja su preoptimistična. Cjepivo za koronu se pojavilo, u pojedinim zemljama počelo je i cijepljenje, ali veliko je pitanje koliko će vremena trebati da se procijepi stanovništvo.
Logistički gledano, to je vrlo zahtjevan zadatak i već sada je jasno da će se odvijati u fazama i trajati mjesecima. Dodatni je problem što se mnogi ni ne žele cijepiti. Ne treba se stoga čuditi što analitičari kažu kako bi nam zapravo još i cijela 2021. godina mogla proteći u znaku borbe protiv koronavirusa. Naravno, s različitim intenzitetom pandemije tijekom godine.
“Čak i kad bi se turizam oporavio, pitanje je koliko će turisti biti spremni trošiti”
“Mislim da ćemo maske nositi barem do kraja sljedeće godine, a možda čak i u 2022. Isto vrijedi i za dezinficijense. Sve će ovisiti o procjepljivanju stanovništva”, kaže za Index Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Pandemija koronavirusa ostavit će, čini se, trajnije posljedice na Hrvatsku i svijet. Riječ je, upozorava Ivanov, ne samo o zdravstvenom i ekonomskom nego i o psihološkom šoku od kojeg će se ekonomija dugo oporavljati.
“Oporavak će dugo trajati. Ovo je i psihološki i ekonomski šok, a za posljedicu će imati manju potrošnju građana, veću štednju i strah od nekog novog zla. Čak i kada bi se turizam brzo oporavio, što nitko ne očekuje, pitanje je koliko će turisti biti spremni trošiti jer mnogi nam dolaze iz zemalja koje je pandemija koronavirusa još teže pogodila nego nas. Možemo očekivati i manje investicija”, smatra Ivanov.
Hrvatska je u teškoj situaciji
Razvijene zemlje, dodaje naša sugovornica, sporo će se oporavljati od korona udara. Nešto više sreće imat će zemlje u razvoju, iako ni njihove ekonomije u postkorona svijetu neće rasti dinamikom kakva je bila ranije.
Hrvatska je tu, ističe Ivanov, u teškoj poziciji. Nedovoljno smo razvijeni da bismo se mogli mjeriti sa zemljama Zapada, no naše stope rasta BDP-a i prije su bile manje od onih u zemljama u razvoju i sličnije stopama rasta u razvijenim zemljama. To znači da će i oporavak u hrvatskom slučaju ići sporije nego na Zapadu.
Vuković: Oporavak naše ekonomije trajat će duže i zato što nismo proveli reforme
I ekonomski stručnjak Vuk Vuković upozorava na snažan psihološki faktor u oporavku od koronakrize. Oporavak će, kaže, krenuti kada cjepivo postane masovno dostupno, a još uvijek se ne zna kada će to biti. Do tada će kod ljudi prevladavati strahovi, poput straha od gubitka posla.
“Svijet će se polako, u smislu ponašanja ljudi, vraćati u normalu do kraja sljedeće godine. No oporavak ekonomije trajat će malo duže, s obzirom na deficite koje koronakriza ostavlja za sobom”, poručuje za Index Vuković.
U hrvatskom slučaju, dodaje, taj bi oporavak mogao potrajati i duže. Hrvatska je, naime, i u koronakrizu ušla s brojnim problemima pa bi trebala poraditi na strukturnim reformama, posebno u pravosuđu, državnoj upravi i porezima, a zasad nema naznaka da je tako nešto u planu. U biti, ponavlja nam se scenarij iz posljednje recesije koja je također bila izazvana vanjskim faktorima (tada financijskim, a sada zdravstvenim), na koju su se potom nakalemili domaći problemi pa je tako Hrvatska u recesiji provela šest godina, dulje od drugih europskih zemalja.
Optimističan i pesimističan scenarij oporavka
Iako šansa brzog oporavka i dalje postoji, u nju malo tko od analitičara više vjeruje. Najoptimističniji scenarij iz ovog kuta gledanja, objašnjava makroekonomist Goran Šaravanja, bio bi oporavak sredinom sljedeće godine, s posebnim naglaskom na jaku turističku sezonu, s obzirom na to da je Hrvatska jako ovisna o turizmu, kao i na vrlo dobro povlačenje novca iz fondova EU.
S druge strane, dodaje naš sugovornik, najpesimističniji scenarij govori o nastavku koronakrize i tijekom cijele 2021. godine, što bi onda uključivalo i izostanak turističke sezone, kao i o vrlo slabom povlačenju novca iz blagajne EU. Šaravanja kaže da on računa na srednji scenarij.
“Dok se virus ne stavi pod kontrolu, neće biti povratka u normalu. Nadam se da će cjepivo ubrzati cijeli taj proces. Ipak, ne očekujem brz oporavak ni u Hrvatskoj ni u svijetu. Mislim da će hrvatsko gospodarstvo u sljedećoj godini rasti po stopi od dva do tri posto”, ocjenjuje za Index Šaravanja.
Negativan scenarij značio bi nastavak krize duboko u 2021. Posljedice bi bile nesagledive
Makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević u sljedećoj godini ipak očekuje nešto brži rast gospodarstva. Njene prognoze, naime, i dalje govore o rastu od 5.1 posto, i to nakon pada u ovoj godini od 9.4 posto. Ipak, upozorava da su rizici za sljedeću godinu veliki.
“Početak oporavka pomaknuli smo prema kraju prvog tromjesečja 2021. godine, pri čemu ostajemo pri očekivanju da on neće biti ni brz ni snažan s obzirom na negativan utjecaj krize na realni sektor i na očekivanja koja utječu i na potrošnju i na investicije. Uz to, promjena strukture ekonomije i uvjeti poslovanja neće se promijeniti u brzom roku. Stoga će se oporavak naslanjati na ponovno oživljavanje turizma, osobnu potrošnju i investicije poduprte sredstvima iz EU”, poručuje za Index Živković Matijević.
I Živković Matijević vidi dva scenarija. Pozitivan scenarij, kaže, podrazumijeva obuzdavanje pandemije tijekom prvog kvartala sljedeće godine i ulijeva optimizam da bi se ekonomija i društvo mogli vratiti na razine iz 2019. tijekom dvije do tri godine. No, postoji, kaže, i negativan scenarij, a on znači produljenje koronakrize duboko u 2021. godinu. To bi, naglašava naša sugovornica, imalo teške zdravstvene, ekonomske i sociološke posljedice.
Korona će ostaviti trajne posljedice ne samo na ekonomiju nego i na život i rad ljudi
Kako god se stvari s koronakrizom razvijale, ekonomisti su već upozorili da će pandemija ostaviti trajnije posljedice ne samo na ekonomiju nego i na život i rad ljudi. Rad od kuće, primjerice, prije pandemije koronavirusa malo je tko prakticirao, a sada je već dio “novog normalnog”.
S obzirom na neizvjesnost i smanjena primanja, i kupci su postali zahtjevniji i izbirljiviji nego ranije, a u prvi je plan, umjesto potrošnje, došla štednja. Uz to, dio ekonomista je već na početku pandemije upozorio da će se nakon koronakrize promijeniti i ponašanje ulagača koji će se početi okretati proizvodnji u svojim zemljama i ekonomskim blokovima, umjesto da je sele u udaljene krajeve svijeta i suočavaju se s ugrožavanjem dobavnih lanaca kad god nastane neki problem.
U cijeloj priči otvorenim ostaje pitanje kako će se u postkorona svijetu postaviti Hrvatska. Kako sada stvari stoje, reforme su i dalje na dugom štapu, a bez njih će Hrvatska teško privući ulagače i pokrenuti novi razvojni ciklus. Izgledno je, kaže dio ekonomista, i da će uloga države u ekonomiji u budućnosti rasti, i to ponajviše kroz infrastrukturne projekte i usmjeravanje novca iz fondova EU.