Published On: Sri, tra 3rd, 2013

Kada bi Bosna htjela učiti od Hercegovine

Dok država kasni s reformama i prilagodbama susjednoj EU, Hercegovci u pograničnim općinama počeli su raditi na maksimalnom iskorištavanju skore granice sa Europskom unijom.

Sada kada su gotovo završeni dionica autoceste i budući šengenski prelaz, općinske vlasti Ljubuškoga spremno dočekuju investitore, izvještava FTV.
U punom jeku su pripreme za poslovnu zonu koja će biti pred vratima Evropske unije. S površinom od 164 hektara bit će to najveći takav prostor na području cijele države.
“Smatramo kako će Hrvati, htjeli ili ne, morati dio svoje proizvodnje preseliti na prostore članica CEFTA-e. Hoće li to biti BIH, Srbija ili neka druga država to ćemo vidjeti. Dosta će ovisiti i o aktivnostima same države BiH” kaže Ivan Bebek, savjetnik načelnika Općine Ljubuški za gospodarski razvoj.
Interesi Ljubušaka su zajednički iskoristiti rasurse i s jedne i s druge strane granice za zajednički razvitak. Sutra kada država Hrvatska postane članica EU, Ljubušaci tu granicu vide kao veliku priliku, po uzoru na Istru koja je svoje potencijale iskoristila sa Italijom i Slovenijom.
– Sa svojim partnerima iz prekograničnih područja Istrani su snažnije koristili sredstva evrospkih fondova za razvoj. To je ono što bismo i mi trebali uraditi, posebno u Hercegovini, kaže Ivan Jurilj, direktor Regionalne razvoje agencije za ekonomski razvoj.
Osim Ljubuškog u zapadnoj Hercegovini još dvije općine – Posušje i Grude – graniče sa Hrvatskom. Brojni subjekti apliciraju prema IPA fondovima, a saradnja sa susjedima u ovom kantonu se posmatra kao zajendičko turističko tržište.
FTV / Bljesak/ Dnevnik.ba