Published On: Fri, Dec 29th, 2017

KAD SE VEĆ NUDI: Hoće li Slovenci silom uzeti Savudriju i zašto to ne bi učinili?

Danas Slovenija počinje s primjenom arbitraže o granici između dviju država na moru, unatoč tome što je Hrvatska ne priznaje.

Slovenija će od 29. prosinca, kad istječe rok za implementaciju arbitražne presude, “provoditi svoje nadležnosti” na moru prema granici koju je odredio arbitražni sud, kazao je nedavno u razgovoru za Slovenski radio premijer Miro Cerar.

“Slovenija neće poticati incidente, ali će u našem moru slovenski organiprovoditi svoje nadležnosti”, kazao je Cerar u razgovoru za emisiju “Studio u 17 sati” javnog radio servisa, dodavši da će te nadležnosti provoditi inspekcijske i druge službe jer je granica na moru kakvu je odredila arbitraža “jasna”, dok je s Hrvatskom potreban dogovor i suradnja samo o tome kako zajedno provoditi odredbe arbitražne presude na kopnu.

Činjenica je da nitko ne zna što će se događati u Piranskom zaljevu. Hoće li, i smije li, Slovenija vojskom i policijom održavati svoju granicu? Mnoge države se spore oko granice, a jedan zanimljiv primjer je jezereo Bodensee gdje se Austrija, Italija i Švicarska ne mogu dogovoriti gdje je granica pa se ni ne zamaraju previše time.

Gibraltar, kao jedan drugi primjer, dio je Ujedinjenog kraljevstva, ali službeni stav španjolskih vlasti je da ga žele povratiti “milom ili silom”.

Slovenija sada želi provesti arbitražu samo na moru, vjerojatno zato što im tamo odgovara odluka. S druge strane, na Svetoj Geri se i dalje vijori slovenska zastava bez ikakvih naznaka da će je danas maknuti.

Dimitrij Rupel, bivši šef slovenske diplomacije, na nimalo diplomatski način komentirao je ljetos moguće posljedice odluke arbitražnog suda u Haagu u teritorijalnom sporu između Hrvatske i Slovenije u Savudrijskoj vali.

Rupel najveći problem vidi u činjenici, kako je otkrio portalu Nova24tv, bliskom opozicijskoj stranci Janeza Janše, što su Slovenci “za dva tjedna na hrvatskom moru spremni žrtvovati državne interese“, smatrajući da bi slovenska vlada u Piranski zaljev morala poslati vojni brod Triglav i kupiti još nekoliko novih vojnih brodova, koji bi trebali “braniti slovenske teritorijalne vode”.

Međutim, nije jasno zašto bi država s dva ratna broda, Ankaran i Triglav, ulazila u bilo kakvo nadmetanje s državom koja ima višestruko veću mornaricu. Počnimo s nekim konkretnim brojkama. Triglav je patrolni brod ruske proizvodnje kojeg su dobili na račun starog dugovanja.

Projekt 10412, kako je naziv te klase brodova, namijenjeni su za patroliranje priobalnim područjem, a sukladno tome su i naoružani. Triglav ima AK630m sustav za obranu koji se sastoji od 6 cijevi kalibra 30 milimetara i najsličniji je američkom Vulcanu. Primarna namjena sustava je uništavanje nadolazećih protubrodskih projektila, a može se koristiti i za napade na neke druge ciljeve. Na brodu se redovito nalazi i 16 ručnih lansera raketa Igla dometa nešto više od pet kilometara.

Ankaran je izgrađen u Izraelu, a bio je prvi ratni brod u Sloveniji nakon isteka embarga na uvoz oružja po završetku Domovinskog rata.

S druge strane, hrvatska ratna mornarica raspolaže s četiri raketne topovnjače naoružane daleko moćnijim Saab Bofors sustavima RBS15 dometa devedesetak kilometara. Osim svog dometa, RBS15 poseban je i po tome što koristi sea-skimming putanju leta tek nekoliko metara iznad morske površine. Spada u fire-and-forget sustave gdje nije potrebno dodatno navođenje projektila nakon lansiranja.

Hrvatska mornarica ima i četiri patrolna broda i sva četiri su veća i bolje opremljena od Ankarana.

Nekad ugledni slovenski političar i čovjek koji je kao ministar vanjskih poslova predvodio napore za međunarodno priznanje Slovenije već dulji niz godina ispaljuje razne provokacije na račun Hrvatske, a ostat će zapamćena i izjava iz 2007. kada je za slovenske medije rekao: “Hrvatska više treba nas nego mi nju jer Slovenija, među ostalim, odlučuje o hrvatskoj budućnosti kao članica Europske Unije”.